Novinarstvo i mediji često se nazivaju četvrtom silom zbog njihovog snažnog utjecaja na sve slojeve društva. Profesija je nastala kao spona između politike i naroda, a tehnologija i modernizacija uzrokovala je da sada rad u medijima podrazumijeva više od 15 različitih zanimanja.
Prema podacima platforme plata.ba raspon plata medijskih radnika je od 819 KM do 1847 KM. Plata novinara je ispod prosjeka primanja u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je trenutno najniža zabilježena plata u tom poslu 669 KM, a minimalna plata u državi je 619 KM.
Čini se da kao društvo i država imamo kolektivni problem ili strah od novinara koji u ostatku Evrope imaju iznadprosječne plate. U Hrvatskoj, plata novinara viša je za oko 200 eura u odnosu na BiH, u Sloveniji je prosječna plata oko 1300 eura, u Njemačkoj 4000 eura, Velikoj Britaniji 3500 eura...
Srećom (ili tehnologijom), medijski radnici danas nisu samo novinari jer postoji niz srodnih zanimanja, kao što su odnosi s javnošću koji su dosta plaćeniji u odnosu na novinarstvo. Blagodati 21. vijeka izrodile su i menadžere oglašavanja i društvenih mreža, kao i copywriter-e.
Za široki spektar medijskih poslova vežu se i producenti, organizatori( naročito event menadžement), TV/film asistenti u produkciji, treneri javnog nastupa, blogeri, analitičar medija te sada veoma popularni press clipping operater( osoba koja pregleda i analizira medijske sadržaje značajne za organizaciju) ...
Pored nešto klasičnijih zanimanja kao što su reporter, kamerman i spiker( TV i radio), svoje mjesto u svijetu medija pronašli su i grafički dizajneri bez kojih bih vizualizacija mnogih sadržaja bila nemoguća.
Čini se da polje novinarstva i ,općenito, medija nudi svijetlu sliku budućnosti i mogućnosti za sve koji odluče da se bave ovim poslom na različite načine. Ipak, samo u Kantonu Sarajevo ima 215 nezaposlenih novinara. Fali li nam poduzetnosti ili medija, upornosti ili slobode? Često se kaže da su mediji ogledalo društva, tako da je spomenuti neprijateljski stav ka medijskim radnicima, pogotovo novinarima, refleksija kolektivnog stanja uma.
