1. UVOD
Utjecaj narkotičkih sredstava na čovjeka je tema koja je sve češće predmet rasprava među
zdravstvenim stručnjacima, sociolozima, psiholozima i odgojno-obrazovnim radnicima. Sve
veći broj mladih, ali i odraslih osoba dolazi u kontakt s različitim vrstama droga, čime se
povećava rizik od fizičkih, psihičkih, socijalnih i ekonomskih posljedica. Ovaj rad ima za cilj
obraditi različite čimbenike koji pokazuju kako narkotici utječu na ljudsko tijelo, um i život u
cjelini. Narkotička sredstva mijenjaju način na koji ljudi doživljavaju stvarnost, komuniciraju s
okolinom i reagiraju na različite situacije. Njihova konzumacija često dovodi do ovisnosti,
gubitka kontrole, narušenih odnosa i društvene izolacije. Kroz sedamnaest tematskih cjelina,
ovaj rad analizira širok spektar utjecaja narkotika – od definicije i povijesti, do psihičkih,
fizičkih i socijalnih posljedica. Cilj rada je povećati svijest o opasnostima koje narkotička
sredstva nose sa sobom te ukazati na važnost preventivnih mjera, edukacije i podrške zajednice
u borbi protiv ovisnosti.

2. PODJELA NARKOTIKA
Narkotici se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih skupina prema njihovom djelovanju na
organizam:
• Depresori – usporavaju funkcije živčanog sustava (npr. alkohol, heroin, sedativi).
• Stimulansi – ubrzavaju rad živčanog sustava (npr. kokain, amfetamini, kofein).
• Halucinogeni – izazivaju promjene u percepciji stvarnosti (npr. LSD, psilocibin,
ketamin).
• Kanabinoidi – tvari koje djeluju preko receptora kanabinoidnog sustava (npr.
marihuana, hašiš).
• Inhalanti – kemikalije koje se udišu radi izazivanja opijenosti (npr. ljepila, boje, benzin).
•
• Kanabinoidi – tvari koje djeluju preko receptora kanabinoidnog sustava (npr.
marihuana, hašiš).
• Inhalanti – kemikalije koje se udišu radi izazivanja opijenosti (npr. ljepila, boje, benzin).

3. POVIJEST UPOTREBE NARKOTIČKIH SREDSTAVA
Upotreba narkotičkih sredstava datira još iz prapovijesnog doba. Ljudi su koristili razne biljke
s psihoaktivnim svojstvima u vjerskim obredima, liječenju bolesti i za postizanje stanja transa.
U starim civilizacijama poput one egipatske, kineske, indijske i grčke, droga poput opijuma,
kanabisa i halucinogenih gljiva koristila se u razne svrhe. U 19. stoljeću dolazi do znanstvene
izolacije aktivnih sastojaka iz biljaka (npr. morfij iz opijuma), što dovodi do šire primjene
narkotika u medicinske svrhe. Međutim, zbog njihove jake sposobnosti izazivanja ovisnosti,
mnoge zemlje počinju uvoditi zakonska ograničenja. Početkom 20. stoljeća dolazi do
formiranja međunarodnih konvencija koje reguliraju proizvodnju, distribuciju i konzumaciju
droga. Od 1960-ih godina droga postaje dio globalne kontrakulturne scene, posebno među
mladima. U tom razdoblju raste popularnost marihuane, LSD-a i drugih halucinogena. Danas,
unatoč strožim zakonima, uporaba narkotika je i dalje prisutna, a razvijaju se i nove sintetičke
droge koje predstavljaju dodatnu prijetnju javnom zdravlju.

4. PSIHOLOŠKI UTJECAJ NARKOTIČKIH SREDSTAVA
Narkotička sredstva značajno utječu na psihičko stanje korisnika. Ovisno o vrsti droge, može
doći do privremenog osjećaja euforije, smirenosti, povećane energije ili halucinacija. Međutim,
dugotrajna uporaba često dovodi do ozbiljnih psihičkih poremećaja. Kod osoba koje
konzumiraju droge često se javljaju depresija, anksioznost, paranoja, psihotične epizode i
gubitak motivacije. Psihološka ovisnost – stanje u kojem osoba osjeća jaku potrebu za
ponovnim uzimanjem droge – jedna je od najtežih posljedica. Takva ovisnost vodi u stanje u
kojem se droga doživljava kao jedini način izbjegavanja psihičke boli ili nelagode. Narkotici
mijenjaju kemijsku ravnotežu u mozgu, posebno u sustavima koji reguliraju nagradu i
zadovoljstvo, što može uzrokovati trajne promjene u ponašanju i emocionalnom stanju osobe.
Psihološki utjecaj posebno je snažan kod mladih osoba, čiji je mozak još u razvoju, što
povećava rizik od dugotrajnih oštećenja.

5.NARKOTIČKA SREDSTVA
Narkotička sredstva imaju snažan utjecaj na gotovo sve organske sustave u ljudskom tijelu.
Njihova konzumacija može izazvati privremene fizičke efekte poput proširenih zjenica,
povišenog pulsa, znojenja, ali i dugoročne posljedice koje uključuju oštećenje srca, jetre, pluća,
bubrega i mozga. Primjerice, intravensko uzimanje droga povećava rizik od zaraznih bolesti
poput HIV-a i hepatitisa C, dok udisanje opojnih tvari može izazvati oštećenje plućnog tkiva.
Dugotrajna uporaba alkohola i sedativa može dovesti do zatajenja jetre, dok stimulansi poput
kokaina povećavaju rizik od srčanog udara ili moždanog udara.Tijelo se s vremenom navikava
na prisustvo droge, što dovodi do razvoja fizičke ovisnosti. Kada osoba prestane s
konzumacijom, javlja se apstinencijska kriza koja može uključivati simptome poput mučnine,
znojenja, drhtanja, bolova, nesanice i konvulzija. Ovi simptomi često odvraćaju osobe od
pokušaja prekida ovisnosti bez stručne pomoći.