Prva konferencija AFŽ-a Jugoslavije održana je 6. i 7. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu. Okupila je žene iz svih krajeva, borce, bolničarke i radnice koje su, uz pjesmu i hrabrost, ujedinile snag u borbi za slobodu i ravnopravnost.
Bila sam u grupi žena i djevojaka koje su dobile zadatak da urede salu i obezbijede smještaj za delegate Prve konferencije AFŽ-a Jugoslavije. Stizali su delegati sa svih strana. Petrovac je dočekao žene-borce obučene u razne uniforme, seljanke čije su žuljevite ruke zamijenile ruke svojih muževa koji su otišli na front, žene iza bodljikavih žica okupiranih gradova i sela. One će prvi put na tako velikom skupu, na slobodnom tlu svoje zemlje, izreći misli i ideale za koje su mnoge žene prije rata bile mučene i zlostavljanje u zatvorima bivše nenarodne Jugoslavije.
To su bile riječi Rahaele Albahari Perišić uoči Prve konferencije AFŽ-a u Bosanskom Petrovcu.
Ja ne žalim poginuti mlada
Napreduje udarna brigada
Rahaela Albahari Perišić
Upravo je to bila pjesma Kozarčanki o svom legendarnom borcu Mladenu Stojanoviću, Crnogorki o Savi Kovačeviću, Hrvatica o Marku Oreškoviću. Slile su se pjesme žena u jednu bratsku pjesmu - pjesmu borbe jugoslovenskih žena za bolji život. U Bosanski Petrovac došlo je 166 delegata. Konferencija je počela 6. decembra poslijepodne. Sala je bila svečano ukrašena zahvaljujući partizanima umjetnicima Karamatijeviću, Mujezinoviću i Dimitrijeviću.
Konferenciju je otvorila Cana Babović i pozvala na minutu ćutanja rati odavanja počasti palim borcima u narodnooslobodilačkom ratu. Cana je također izjavila:
Vaši sinovi, očevi i braća su, razumije se, vojnici na bojištu, a vi ste u pozadini isto tako važan faktor. Sve ono što danas čini naša vojska velika je zasluga i naših junačkih žena Jugoslavije.
Borba koju mi vodimo iziskuje ogromne žrtve, a te žrtve padaju svom težinom na naše žene, na naše majke i kćeri, koje gube svoje najmilije...
Ja mogu kazati da su žene u ovoj borbi, po svom heroizmu i po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima, i našim narodima čini čast što imaju takve kćeri. Ja se ponosim što stojim na čelu armije u kojoj ima veliki broj žena.
To su bile riječi priznanja svim ženama Jugoslavije - borcima i bolničarkama, političkim radnicama i odbornicama.
U sredini fotografije je Safa Mušanović iz Bihaća, učesnica NOP-a 1942. godine
U ime AVNOJ-a Konferenciju je pozdravio Sima Milošević, a u ime omladine i SKOJ-a Mihailo Švabić. Sutradan, 7. decembra, počeo je radni dio Konferencije AFŽ-a. Referate su izložile Mitra Mitrović i Cana Babović, a poslije je održana i diskusija. Govorilo se o značaju ove konferencije i daljim zadacima organizacije AFŽ-a. Pripreme za formiranje odbora AFŽ-a sprovodile su Dušanka Kovačević, Vahida Maglajlić, Rada Vranješević i druge.
U gradski odbor AFŽ-a u Bihaću izabrane su: Hadžera Ibrahimpašić, Fatka Mušanović, Lenka Maestro, Zlata Salihodžić, Iska Sadiković, Raza Kovačević, Ivanka Perković-Burzić i Fanika Veper. Predsjednica Sreskog odbora AFŽ-a u Bihaću je bila Hadžera Ibrahimpašić-Šakić.
Dvorana doma kulture u Bosanskom Petrovcu neposredno pred početak Prve zemaljske konferencije AFŽ-a Jugoslavije, decembra 1942. godine
U domu Gajreta u Gornjem Prekounju održana je konferencija za Bišćanke. Sakupilo se u određeno vrijeme nekoliko stotina žena, muškaraca i omladine. Hadžera Ibrahimpašić-Šakić rukovodila je konferencijom. Govorila je o partizanima kao oslobodiocima, o boljem životu u slobodi i o potrebi borbe do konačne pobjede. Svi prisutni pažljivo su je slušali. Rašida Šakić izabrana je i za delegata Prve zemaljske konferencije Antifašističkog fronta žena Jugoslavije, održane 6. i 7. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu.
Hadžera Ibrahimpašić-Šakić
Iz naše Bosanske krajine bile su još prisutne Fatka Mušanović, Štefica Dujmović, Iska Sadiković, Hanka Zulić, Zejneba Omanović, Bakira Pozderac i veći broj žena i omladinki iz petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja. Konferenciju je pozdravio i Josip Broz Tito. Kada se Tito pojavio na govornici, svi su ustali i dugo pljeskali i klicali. Uvečer je za delegate izvedena priredba. Skender Kulenović, književnik iz naših krajeva je čitao svoju poznatu poemu Stojanka majka Knežopoljka.
Drugog dana rada konferencije diskusije su vođene do podne. Izabran je Zemaljski odbor AFŽ-a. U to najviše rukvodstvo žena izabrana je i Rašida Šakić, Cana Babović i Mitra Mitrović rukovodile su prvim sastankom Zemaljskog odbora. One su govorile o zadacima koji su se nalazili pred organizacijom žena. Održan je i politički kurs za rukovodioce i aktivistkinje AFŽ-a. Predavanja je držala Lula Plamenčić. Politički kurs AFŽ-a trebao je trajati 25 dana, ali je prekinut nakon 19, jer je počela Četvrta neprijateljska ofanziva.
Okupator je u Bosanskom Petrovcu u Domu kulture zatekao dvoranu sa dekorisanim parolama o Lenjinu, postavljenim za njegovu komemoraciju 21. januara 1943. godine
Izvori fotografija: JU Muzej Unsko-sanskog kantona.
