Tehnologija iz godine u godinu ne prestaje da nas iznenđuje, toliko smo napredovali da su ljudi počeli klonirati stvari, a prvo živo biće u historiji koje je bilo klonirano je upravo ovca Dolly.

Ovca Dolly bila je prvi sisavac kloniran iz odrasle somatske stanice, što je tada predstavljalo prekretnicu u biotehnologiji.
Klonirana je metodom koja uključuje prijenos jezgre. Znanstvenici su izolirali jezgru iz stanice mliječne žlijezde jedne odrasle ovce i umetnuli je u jajnu stanicu druge ovce iz koje je prethodno uklonjena jezgra.
Razvijeni embrij potom je implantiran u surogat majku i rodila se Dolly koja je živjela relativno normalan život za ovcu, ali je pokazivala znakove ranog starenja i zdravstvene probleme povezane s kloniranjem, kao što su artritis i plućne bolesti. Na kraju je uspavana 2003. godine, a njeno postojanje izazvalo je mnoge etičke, pravne i društvene rasprave o kloniranju.

27 godina kasnije se o Dolly i dalje raspravlja. Na Institutu Roslin na Sveučilištu u Edinburghu, gdje je Dolly nastala, više se odavno ne obavljaju eksperimenti s kloniranjem. Direktor instituta Bruce Whitelaw smatra da je Dolly učinila mnogo za širenja spoznaje o biološkim postignućima.
"Dolly je biologiju uvela u razgovore za doručkom i u čavrljanje u javnom prijevozu. Biologija je bila posvuda. Mislim da je ovo najveća zasluga ovce Dolly", kaže Whitelaw danas.

Znanstvena težina ovog otkrića nije ležala toliko u kloniranju, to jest stvaranju genetski identične kopije jedne jedinke. Radilo se više o tome da se dokaže kako stanice koje već imaju određenu funkciju u organizmu pretvoriti u matične stanice čija uloga još nije definisana. "Ideja o tome da se jedna stanica može preprogramirati je jedna od ideja vodilja čitave znanstvene grane proučavanja matičnih stanica", kaže Whitelaw.