Kapitalizam nadzora: Novi ekonomski poredak

Akademkinja Shoshana Zuboff u svojoj knjizi The Age of Surveillance Capitalism (2019) opisuje kako živimo u kapitalizmu nadzora, koji ona definira kao novi ekonomski poredak. Zuboff objašnjava kako su globalne tehnološke kompanije poput Google-a i Facebook-a (sada Meta) uvjerile ljude da je odbacivanje privatnosti od benefita za njih, dok u stvarnosti odbacivanje privatnosti donosi korist prvenstveno tim kompanijama.

Odgovor na pitanje kako im to donosi korist pronalazimo u načinu na koji te velike kompanije koriste naše podatke - one prikupljaju podatke kako bi pomoću njih ne samo predvidjeli naše ponašanje već i uticali na njega i promijenile ga u korist marketinških agencija. Zuboff objašnjava da se "ljudsko iskustvo koristi kao besplatna sirovina za prevođenje u bihevioralne podatke", koji se zatim obrađuju kroz "strojnu inteligenciju" i pretvaraju u "proizvode predviđanja" koji se prodaju na tržištima "bihevioralnih budućnosti".

Korisnici interneta prešli su iz pasivnih korisnika u ogromne izvore podataka. Naše online aktivnosti prate se pomoću algoritama koji bilježe svaki klik, svaki lajk i svaku pretragu. Ti se podaci zatim prodaju marketinškim agencijama kako bi nam plasirali ciljane reklame. Svi smo barem jednom iskusili "slučajnost" kada nakon razgovora o određenom proizvodu ili pretrage određenih prodavnica, počnemo viđati reklame upravo za taj proizvod ili njemu slične.

Online influenseri i dobrovoljno odricanje privatnosti

Online influenseri su u velikoj mjeri doveli do stvaranja "kulture dobrovoljnog odricanja privatnosti" koja pomaže u normalizaciji odbacivanja privatnosti bez obzira na vlastitu sigurnost. Oni često dijele detalje iz privatnog života, uključujući ljubavne drame, roditeljske izazove, pa čak i osjetljive informacije koje mogu imati posljedice za njihovu sigurnost poput mjesta stanovanja, ulaznih šifri ili svakodnevnih rutina.

U potrazi za popularnošću, vlastiti život pretvaraju u robu dostupnu javnosti. Ta kultura dovodi do toga da sve veći broj korisnika društvenih mreža svjesno dijeli detalje iz svojih života; od svakodnevnih rutina do intimnih porodičnih trenutaka u nadi da će i oni postati popularni i živjeti njima sličnim životom.

Prema izvještaju ASIS International iz jula 2024. godine, influenseri su nesrazmjerno ranjivi na povrede privatnosti u poređenju s prosječnim korisnicima interneta. Njihova potreba za dijeljenjem ličnih informacija radi angažmana publike često dovodi do kompromitiranja njihove sigurnosti. Istraživanje objavljeno na Impakter-u u oktobru 2024. potvrđuje da su influenseri na Instagramu i TikToku stvorili svijet u kojem se privatnost ne samo erodira, već je ljudi dobrovoljno predaju za društvenu validaciju.

David Lyon i kultura nadzora

Sociolog David Lyon u knjizi The Culture of Surveillance: Watching as a Way of Life (2018) objašnjava da se nadzor ne sprovodi samo nad nama – to je i nešto što mi sami činimo u svakodnevnom životu. Lyon tvrdi da pristajemo na nadzor, vjerujući da nemamo šta da krijemo, ili pokušavamo da zaštitimo svoju privatnost ili da pregovaramo o uslovima pod kojima drugi imaju pristup našim podacima. Istovremeno, učestvujemo u nadzoru kako bismo nadgledali djecu, pratili druge učesnike u saobraćaju i čuvali svoju imovinu. Društvene mreže nam omogućavaju da pratimo druge, ali i sami sebe. To je ono što Lyon naziva "kulturom nadzora" - stanje u kojem nadzor postaje normaliziran i integriran u svakodnevni život, a mi sami postajemo i subjekti i objekti nadzora.

Prikupljanje podataka u političke svrhe: Cambridge Analytica i šire implikacije

Prikupljanje podataka korisnika može se iskoristiti i u političke svrhe, što je jasno demonstrirano u slučaju Cambridge Analytica. Ova kompanija - u vlasništvu milijardera Roberta Mercera, a koju je u to vrijeme predvodio glavni savjetnik Donalda Trampa, Steve Bannon – iskoristila je lične informacije 87 miliona korisnika Facebook-a prikupljene 2014. godine.

Podaci su korišteni za izgradnju sistema za profilisanje pojedinačnih birača u SAD-u, s ciljem da ih targetira personalizovanim političkim oglasima. Cambridge Analytica je prikupila ove podatke kroz aplikaciju koja je korisnicima nudila razne kvizove, a koja je, osim podataka osoba koje su direktno koristile aplikaciju, prikupljala i podatke njihovih Facebook prijatelja bez njihovog znanja ili pristanka.

Ovaj skandal, koji je izašao na vidjelo 2018. godine, pokazao je kako se podaci prikupljeni na društvenim mrežama mogu zloupotrijebiti za manipulaciju javnim mnijenjem i potencijalno uticati na demokratske procese. Facebook je kasnije priznao propuste u zaštiti podataka korisnika i platio kaznu od 5 milijardi dolara Federalnoj trgovinskoj komisiji SAD-a.

Kontrola i poslušnost: Kineski sistem društvenog kredita

U Kini, privatnost je usko vezana za pitanje kontrole i poslušnosti. Godine 2014. kineska vlada je najavila projekat "društvenog rejtinga građana", s ciljem praćenja društvenog i ekonomskog ponašanja. Ova praksa uključuje nadzorne kamere, analizu društvenih mreža i različite baze podataka.

Građani koji ne ispunjavaju kriterije "pouzdanih" mogu biti kažnjeni zabranama putovanja ili gubitkom posla. Postoje brojni dokumentovani slučajevi gdje je sistem korišten za sankcionisanje građana koji su učestvovali u protestima ili izražavali kritička mišljenja na internetu.

Prema akademskim istraživanjima objavljenim u časopisu Surveillance & Society, ovaj sistem predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih pokušaja društvene kontrole kroz digitalni nadzor, gdje se privatnost građana sistematski žrtvuje u ime društvene stabilnosti i nacionalne sigurnosti.

Najnoviji trendovi u digitalnom nadzoru i povredama podataka (2024-2025)

Najnoviji podaci pokazuju da se problemi digitalne privatnosti samo intenziviraju. Prema Verizonovom izvještaju o istragama povreda podataka za 2025. godinu (DBIR), procenat povreda koje uključuju treće strane se udvostručio na 30%, što naglašava rizike povezane s lancem snabdijevanja i partnerskim ekosistemima.

Zdravstveni sektor je posebno pogođen, s nekoliko masovnih povreda podataka samo u prvoj polovini 2025. godine: Yale New Haven Health System je u aprilu 2025. otkrio "incident sigurnosti podataka" koji je potencijalno ugrozio oko 5,6 milijuna pacijenata. Blue Shield of California je također u aprilu 2025. doživio povredu podataka koja jemogla ugroziti čak 4,7 milijona pacijenata tokom trogodišnjeg perioda. Community Health Center, Inc je u januaru 2025. prijavio da je više od 1 milion pacijenata kompromitirano u masovnom cyber napadu.

Ovi incidenti pokazuju da se obim i sofisticiranost napada povećavaju, a posebno zabrinjava činjenica da su mali i srednji biznisi, koji nemaju resurse za adekvatnu zaštitu, nesrazmjerno pogođeni. Ransomware napadi su porasli za 37% od prethodne godine i sada su prisutni u 44% povreda podataka, prema istom Verizonovom izvještaju.

Zaključak: Aktivna zaštita digitalne privatnosti

U svijetu gdje je granica između privatnog i javnog sve tanja, važno je osvijestiti vlastitu odgovornost prema ličnim podacima. Postavljanje jasnih granica, pažljivo dijeljenje informacija i korištenje alata za zaštitu privatnosti osnovni su koraci koje svaki korisnik interneta treba preduzeti.

Najnoviji trendovi i incidenti jasno pokazuju da privatnost nije nešto što nam je "dano" - to je nešto što moramo aktivno čuvati i braniti. Ovo zahtijeva ne samo individualne napore, već i sistemske promjene:

• Edukacija: Povećanje svijesti o vrijednosti ličnih podataka i rizicima njihovog dijeljenja.

• Regulacija: Podrška zakonima koji štite privatnost korisnika i ograničavaju moć tehnoloških kompanija.

• Tehnološka rješenja: Korištenje alata za zaštitu privatnosti poput VPN-ova, enkripcije i preglednika koji ne prate aktivnost.

• Društveni pritisak: Zahtijevanje transparentnosti od kompanija o tome kako koriste naše podatke.

U eri kapitalizma nadzora, kulture dobrovoljnog odricanja privatnost i sve sofisticiranijih cyber napada, zaštita digitalne privatnosti postaje ne samo tehničko, već i etičko i političko pitanje koje zahtijeva našu kontinuiranu pažnju i djelovanje.

Izvori:

• Zuboff, S. (2019). The Age of Surveillance Capitalism: The Fight for a Human Future at the New Frontier of Power. Profile Books.

• Lyon, D. (2018). The Culture of Surveillance: Watching as a Way of Life. Polity.

• The Guardian. (2018). Revealed: 50 million Facebook profiles harvested for Cambridge Analytica in major data breach. https://www.theguardian.com/news/ 2018/mar/17/cambridge-analytica-facebook-influence-us-election

• Verizon Business. (2025). 2025 Data Breach Investigations Report. https:// www.verizon.com/about/news/2025-data-breach-investigations-report

• ASIS International. (2024). Influencers and Digital Protection. https:// www.asisonline.org/publications--resources/news/blog/2024/influencers-and- digital-protection/

• Impakter. (2024). How Social Media Is Killing Privacy. https://impakter.com/how- social-media-is-killing-privacy/

• Tech.co. (2025). Data Breaches That Have Happened in 2024 & 2025 - Updated List. https://tech.co/news/data-breaches-updated-list

(naslovna fotografija preuzeta sa Tech.co)