Klimatske promjene predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji s kojima se suočava čovječanstvo u 21. stoljeću. Uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima kao što su krčenje šuma, sagorijevanje fosilnih goriva i druge industrijske prakse, klimatske promjene rezultiraju povećanjem globalne temperature, što ima negativne posljedice na planetu i ljude.

Ekstremne vremenske prilike

Jedna od najvidljivijih posljedica klimatskih promjena su ekstremne vremenske prilike. Sve intenzivnije oluje, poplave, suše, nastajanje vegetacijskih pustih prostora, toplotni valovi i uništavanje infrastrukture direktno ugrožavaju ljudske živote. Kako navodi autorica Knežević, „sigurnosni rizici zbog klimatskih promjena ugrožavaju i Evropu – porast razine mora mogao bi u potpunosti potopiti Nizozemsku, ali i dijelove Velike Britanije i Njemačke".

Zdravstveni rizici

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) onečišćenje zraka najveći je ekološki rizik za zdravlje u Evropskoj uniji. Onečišćenje zraka svake godine u EU-u prouzroči otprilike 400 000 slučajeva preuranjene smrti. Klimatske promjene pogoršavaju ovu situaciju, doprinoseći povećanju smrtnosti i morbiditeta povezanih s ljetnim vrućinama, kao i širenju bolesti koje prenose vektori poput komaraca.

Utjecaj na hranu i poljoprivredu

Klimatske promjene i zagađenje tla, zraka i vode ozbiljno ugrožavaju proizvodnju i kvalitetu hrane, kao i opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Poljoprivreda je posebno osjetljiva; promjene u klimi smanjuju prinose i ugrožavaju sigurnost hrane. Prema AGRIVI „klimatske promjene vjerojatno će dovesti do većeg rizika od nesigurnosti hrane za ranjive skupine, kao što su siromašni. Na primjer, Južna Amerika će izgubiti 1-21% svojih obradivih površina zemljišta, Hrvatska 1-18%, Europa 11-17%, i Indija 20-40%“. Toplotni valovi uzrokuju toplotni stres kod goveda, što rezultira smanjenjem dnevne proizvodnje mlijeka.

Predviđanje i budući izazovi

Climate Action, European Commission, predviđa da će klimatske promjene imati značajan utjecaj, između ostalog, na zdravlje, energiju, poljoprivredu i turizam.

Među najvažnijim učincima na zdravlje bit će:

1. Povećanje smrtnosti i morbiditeta povezanih s ljetnim vrućinama
2. Smanjenje smrtnosti i morbiditeta povezanih sa zimskim hladnoćama
3. Povećani rizik od nesreća i utjecaja ekstremnih vremenskih prilika (poplava, požara i oluja)
4. Promjene u učestalosti i širenju bolesti
5. Rizici povezani s promjenama u kvaliteti zraka i ozonu

Osim zdravstvenih prijetnji, klimatske promjene prijete evropskom energetskom sistemu. Očekuje se smanjenje potražnje za grijanjem u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi, dok će potražnja za energijom za hlađenje znatno porasti u južnoj Evropi, što može dodatno opteretiti električnu mrežu tokom ljeta.

Južne regije Evrope bit će najviše pogođene visokim temperaturama i nestašicom vode. Dok bi sjever Evrope mogao profitirati od dostupnosti novih zemljišta za poljoprivredu zbog viših temperatura, ti dobici neće nadoknaditi gubitke u drugim regijama.

Klimatske promjene također će utjecati na turizam. Prikladnost južne Evrope za turizam mogla bi se smanjiti tokom ključnih ljetnih mjeseci, ali poboljšati u drugim razdobljima. Središnja bi Evropa, prema predviđanjima, mogla postati privlačnija turistima tokom cijele godine. Smanjenje snježnog pokrivača negativno će utjecati na industriju zimskih sportova.

Zaključak

Klimatske promjene nisu prijetnja koja će tek doći – one se već sada događaju. Kroz proučavanje ekologije možemo bolje razumjeti globalne probleme i djelovati prema održivoj budućnosti. Svi bismo trebali ovo ozbiljno shvatiti i prihvatiti kolektivnu odgovornost. Ključno je razvijati i podizati svijest o utjecaju klimatskih promjena i pokrenuti akcije. Ovi problemi nemaju granicu i njihovo širenje se ne zaustavlja na nacionalnim granicama. U budućim člancima razmotrit ćemo konkretne načine na koje možemo poboljšati situaciju i doprinijeti pozitivnim promjenama.