Istraživanje Eurostat-a bavi se prosjekom godina koje Evropljani provedu u obrazovnom sistemu, a podrazumijeva dobnu skupinu iznad 25 godina koja je već zasigurno završila obrazovanje.
Ovim istraživanjem prikazuje se nivo obrazovanosti stanovništva evropskih zemalja što direktno utječe na njihove životne prilike, kao i na globalni položaj te zemlje u poljima nauke, kvalitete obrazovanja i industrije.
Mapa gotovo da ima podvučenu granicu između Sjeverne i Južne Evrope. Najobrazovanije stanovništvo ima Njemačka sa prosjekom iznad 14 godine. Nakon nje, zavidnim prosjekom mogu se pohvaliti Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i zemlje Skandinavije sa prosjekom iznad 12 godina.
Da li je taj prosjek toliko pohvalan ili nije- to je tema za posebno istraživanje. Naime, sve evropske zemlje sa najobrazovanijim stanovništvom, a naročito Njemačka, suočavaju se sa velikim problemom nedostatka radne snage. Njemačka bilježi potrebu za čak 400 hiljada radnika, a napravili su i plan koji uveliko olakšava doseljavanje.
Najviše im fali zanatlija, a bilježe veliki nedostatak i na području skrbi, logistike i informatičke tehnologije. Mnogo visokoobrazovanog stanovništva izazvalo je i pojavu potrošačkog stanovnštva, a nedavni protesti poljoprivrednika u Njemačkoj i Francuskoj govore o tretmanu koji imaju proizvođači.
S druge strane, što smo bliži Sredozemnom moru, to je manji prosjek obrazovanosti. Najmanje godina u obrazovnom sistemu u prosjeku provede stanovništvo Turske (8,1), Portugala (9,3), Bosne i Hercegovine (9,8) te Sjeverne Makedonije (9,8). Rezultatima se ne mogu baš pohvaliti ni Grčka, Albanija, Italija i Španija.
Patrijarhalne porodične strukture koje su vijekovima najjače baš u ovom dijelu Evrope uveliko su doprinijele manjoj pismenosti I obrazovanosti žena koje su trenutno starije od 35 godina, a one zasigurno čine popriličan procenat u ovom istraživanju.
U savremeno doba uz industriju najviše se razvijaju djelatnosti tercijarnog sektora, naročito turizam. Pored toga, standard života određenom dijelu stanovništva uskraćuje prilike za profesionalno nadograđivanje.
U istraživanju je naglašeno da se ovi podaci ne odnose na kvalitetu obrazovanja u državama. Svakako, ovo istraživanje govori o mnogim društvenim problemima, kulturnim razlikama, vrijednosnom sistemu i stilu života koji biraju stanovnici različitih dijelova Evrope.
