Unutrašnji nadzor nad oružanim snagama ima za cilj kontrolu i praćenje discipline, odgovornosti i poštovanje zakona među pripadnicima oružanih snaga. Značajan aspekt razvoja svijesti pripadnika oružanih snaga jeste nadzor nad rodnim pitanjima. To podrazumijeva nadzor nad sprovođenjem zakona, politika i mjera koje se tiču rodne ravnopravnosti, obuhvatajući osiguranje jednakosti, nediskriminacije i poštovanje rodne ravnopravnosti. Pored toga, rodni aspekt unutrašnjeg nadzora uključuje i obuke osoblja o svim oblicima diskriminacije i rodno zasnovanom nasilju.

Prema studiji autorice Megan Bastick iz 2014. godine, integracija rodne perspektive u nadzorne mehanizme oružanih snaga može pomoći na sljedeće načine:

• stvaranje oružanih snaga koje koriste sposobnosti i žena i muškaraca,
• povećanje sigurnosti snaga i učinkovitosti misije,
• sprječavanje i rješavanje pitanja rodne diskriminacije, uznemiravanja, nasilja i zlostavljanja među pripadnicima oružanih snaga i
• sprječavanje i rješavanje pitanja seksualnog iskorištavanja i nasilja nad civilima od strane pripadnika oružanih snaga.

Pored navedenih prednosti koje studija navodi, integracija rodne perspektive može doprinijeti: razumijevanju ranjivosti specifičnih kategorija društva.

Stvaranje oružanih snaga koje koriste sposobnosti i žena i muškaraca

Uključivanje rodne perspektive u nadzorne mehanizme doprinosi raznovrsnosti pogleda unutar vojnih pitanja. Uzimanje u obzir različitosti rodnih identiteta omogućava sveobuhvatnije razumijevanje i analizu situacija. Ovo omogućava reformu oružanih snaga koje prepoznaju i koriste različite potrebe oba roda. Rodna analiza omogućava oblikovanje politika i praksi koje promovišu rodnu perspektivu i sprječavaju donošenje odluka zasnovanih na stereotipima.

Povećanje sigurnosti snaga i učinkovitosti misije

Povećanje sigurnosti snaga i efikasnosti misije zavisi od boljeg razumijevanja lokalne kulture, kao i kvalitetnijeg donošenja odluka i planiranja. Rodni esencijalizam doprinosi stereotipnim ulogama, ali uspješno vođenje misije nije povezano s tjelesnom građom, već sa sposobnošću i etikom, što žene mogu doprinijeti. Autor knjige Sociologija rata i nasilja (2011), naglašava da uspješno vođenje misije nije povezano s tjelesnom ili biološkom građom vojnika. Autor ističe da bi žene, primjenjujući drugačije moralne parametre, mogle biti čak bolji vojnici. Njihova „etika skrbi“ bi mogla pojačati solidarnost i unutrašnju koheziju.

Sprječavanje i rješavanje pitanja rodne diskriminacije, uznemiravanja, nasilja i zlostavljanja među pripadnicima oružanih snaga

Ključno je, jer ne samo da krše prava žrtava, već i stvaraju diskriminaciju, uznemiravanje, nepovjerenje i dovode do podjela među pripadnicima. Ove podjele negativno utječu na zajedničku saradnju, smanjujući timsku koheziju i efikasnost.

Sprječavanje i rješavanje pitanja seksualnog iskorištavanja i nasilja nad civilima od strane pripadnika oružanih snaga

Haotične situacije u područjima misija otežavaju nadzor i poštovanje zakona, što dovodi do njegovog kršenja. Stoga, unutrašnji nadzor igra ključnu ulogu u izgradnji etičnosti. Nulta tolerancija prema diskriminaciji i rodnom nasilju treba biti osnovni princip. Kontrola i obuka pripadnika svih činova su od ključne važnosti, prekršioci trebaju biti pravovremeno sankcionisani, uz transparentan, pravedan i nezavisan postupak.

Razumijevanje ranjivosti posebnih kategorija društva

Razumijevanje ranjivosti posebnih kategorija je ključno za prepoznavanje slabosti i opasnosti, kao i za efikasnu prevenciju i rješavanje posljedica. Cvili, žene, djeca i starije osobe, često su primarni ciljevi u sukobima, a ne kolateralne žrtve. Korištenje nevojnih i neetičkih metoda kao strateških sredstava može dugoročno destabilizirati društvo. Pripadnici oružanih snaga, kao „nacionali ponosi“ trebaju biti upoznati sa svim oblicima ranjivosti i posebno obratiti pažnju na njih tokom sprovođenja misija.