Posljednjih godina, čitajući naslove u novinama i na internetu, jasno je da se pojam umjetne inteligencije sve više provlači kroz naš svakodnevni život. I kako vrijeme prolazi, biće tu sve prisutnija. Ali ono što se svi pitamo je:

Je li to dobra ili loša stvar?

Kako ja vidim AI?
Neću pričati definicije iz knjiga, govorim iz ličnog iskustva. Za mene je umjetna inteligencija od prvog dana nešto što koristim kao alat – i to vrlo koristan. Pomaže mi kad god zapnem, bilo da pokušavam riješiti nešto tehnički, organizovati posao ili shvatiti nešto novo.

Sjetim se samo srednje škole, kad su fizika i matematika za većinu bile "mudro slovoć". Tražio si načine da dobiješ prolaznu ocjenu bez da te baš boli glava. Bile su tada neke platforme koje su nudile rješenja za zadatke, uz naplatu.

• Danas?
• Doslovno ukucaš zadatak – AI ti sve objasni.

Ali to je sitnica...

Jedan pravi primjer:
Nedavno sam imao situaciju gdje je trebalo nanijeti epoxy masu na podlogu. Fizički posao. Niko od nas prisutnih nije imao iskustva s tim. Gledali smo vreću s natpisom i pokušavali shvatiti šta da radimo, ali to nije bilo dovoljno.

Otvorio sam chatgpt.com, postavio kratko pitanje (prompt), i u par sekundi dobio detaljno objašnjenje – kako pripremiti masu, kako je pravilno nanijeti, šta izbjegavati i koliko čekati da se sve stvrdne.

Doslovno – u trenutku sam imao “majstora” u džepu.



Šta je to prompt?
Kad već pominjem, možda se pitaš šta je prompt?

U suštini, to je način na koji razgovaraš s AI-jem. Postaviš pitanje, napišeš problem ili zadaš zadatak. Nije komplikovano , ali tu zapravo dolazimo do glavne dileme.

Da li je AI prednost ili opasnost?

Zavisi ko i kako ga koristi.

Zamisli da neko, ko nema pojma šta radi, dobije pristup nuklearnim šiframa. Zvuči suludo, ali i AI u pogrešnim rukama može biti opasan. Ako se koristi površno, bez razmišljanja ili s lošom namjerom – onda da, može da bude ozbiljan problem.

Strah od nepoznatog?

Većina ljudi kad čuje za AI – pomisli: “Evo još jednog načina da nas špijuniraju.” Često se potežu i teorije zavjere – prati nas, uzima podatke, zna gdje smo, šta radimo…

Realno, većina aplikacija koje svakodnevno koristimo traži od nas dozvole koje dajemo bez razmišljanja. Kliknemo “allow” i idemo dalje. I da, AI se bazira na podacima. Ali to nije ništa novo – svaka aplikacija, svaka mreža, svaki servis već to radi.

A šta je s poslovima?
Često se postavlja pitanje: Da li će AI zamijeniti ljude?

Pa, istina je da u nekim zemljama roboti već sada obavljaju poslove koje su ljudi učili generacijama – od čišćenja, preko kuhanja, do rada u trgovinama i čak pisanju tekstova. Automatizovane kase, chatbotovi, roboti konobari – sve to već postoji.
I vjerovatno će se nastaviti širiti. Neki stručnjaci kažu da će većinu današnjih poslova preuzeti AI za 50 do 100 godina – možda i prije.

Da li to znači da trebamo paničariti?
Nije prvi put da se tehnologija mijenja. Pitajte svoje roditelje kako su gledali na prve mobilne telefone. Sad ih ne ispuštaju iz ruku jer su polako postali dio svakodnevnice, pa čak možemo reći i ljudske potrebe.

Kako gledati na AI?
Umjesto da se bojimo, bolje je da naučimo kako da AI koristimo pametno. Jer ako ne ideš u korak s vremenom – vrijeme te pregazi. AI može biti alat koji nam olakšava život, posao i svakodnevicu. Sve zavisi od toga kako ga koristiš.

Ne moraš biti stručnjak. Ne moraš biti programer - dovoljno je da probaš.

• http://www.chatgpt.com je odlična početna tačka.
• Postavi pitanje, dobićeš odgovor.
• Vrlo često bolji nego što bi dobio od Google-a.

Na kraju...
Probaj. Nemaš šta izgubiti.

Možda ti baš jedan odgovor promijeni pogled na sve ovo. A možda ti samo riješi zadatak iz fizike. Oboje je ok!