Kontinuirano nas bombardiraju sa svih strana udarnim vijestima o lošoj ekonomskoj situaciji, bilo to riječ o CumEx skandalu ( koji je koštao poreznog obveznika EU 63 Milijarde € ), propadanju hedge fund-a Long Term Capital Management ( prekomjerno finansiran financijskim leveridžom zbog kockanja sa Credit Default Swap ), Mississippi Bubble Škotskog ekonomiste John Law ili čuvena Tulipanomanija u Nizozemskoj 1720.

Da bi razumjeli zašto uvijek dolazi do financijskih kriza izazvanim hiperinflacioniranim spekulativnim balonima, moramo se prvo kratko vratiti u financijsku historiju.

Tokom najranih dana ljudske civilizacije, gdje su živjeli u malim plemenima, koncept novca nije postojao, tad se koristio isključivo sistem robne razmjene, suficit produkcije se mijenjao za usluge i druge proizvode, npr. suficit mesa se mijenjao za žitarice, kožu, odjeću ili direktno za rad na većim projektima unutar zajednice.



2250 pr.n.e. u Kapadokiji ( Turska regija u Centralnoj Anadoliji ) se krenulo sa prvom produkcijom normiranih srebrenih poluga, sa zagarantovanom težinom i sastojkom srebra.

12st do 3st pr.n.e. u Kini ( tokom Zhou dinastije ) se pojavljuje Nož novac, koji kasnije prelazi u kovanice



Kasnije pojavom Rimske imperije) 27 godina pr.n.e. se prelazi na normirane zlatne i srebrene kovanice



Radi skraćivanja teksta preskačem duži period historije.
U Song dinastiji ( 11st ) se izmislila prva papirna novčanica, te se u Europi prve papirne novčanice pojavljuju 1661 u Sveriges Riksbank izdata od Stockholms Banco, preteča Švedske Centralne Banke, čije će otkriće imati dugoročne posljedice u budućnosti.

Spekulacioni baloni i ratovi novije historije

Tulipomanija, Nizozemska 1637

Tokom 1630-tih high society ( plemstvo ), koje je uživalo u bogatstvu zahvaljujući kolonijama Nizozemske je uvozio Turski tulipan kao rijetki simbol bogatstva i statusa.

Zbog visoke cijene, velike potražnje i niske dostupnost ubrzo se u salonima kreću kladiti na lukovice tulipana, zbog čega je dolazilo do nagle eksplozije cijene, gdje su više puta na dan mijenjali vlasnika, zahvaljujući spekulantima koji su zarađivali na jednom klađenju vise nego u jednoj godini poštenog rada.

Budući da se ta informacija brzo širila ubrzo su izdavali vrijednosne papire osigurani kreditom, pomoću kojih se ubrzo kladio prosječni građanin.

Vremenom su toliko rasle cijene na pojedine rijetke tulipane da su prešli i vrijednosti kuća, dok su se nalazili u zemlji u osmanskom carstvu, kladeći se kasnije i na izgled.

1637 je počelo pucanje balona jer se za jako rijetki "Semper Augustus" tulipan nije mogao naći kupac.


Zbog straha da bi moglo doći do većeg pada vrijednosti, vrijednosni papiri su se preventivno prodavali, izazivajući padanje cijene i do 95%, time izazivajući veliku paniku jer je svo bogatstvo izgorilo preko noći.

Mississippi balon i John Law, Francuska 1720

Zahvaljujući ogromnoj financijskoj rupi, nastala gradnjom palače Versailles Lui XIV, njegov nasljednik je pokušavao smiriti masu sa IOU dokumentima ( sličan današnjem Bond-u), kojem vlada obećava vratiti dugove u budućnosti, međutim građani im nisu vjerovali zbog duge historije bacanja poreznog novca.



Zbog devaluacije zlatnih novčanica isprovocirali su ne namjerno financijsku krizu, koju je trebao riješiti Škotski ekonom John Law.

John Law je pomogao u osnivanju centralne banke Banque Générale, koja je davala printane novčanice u zamjenu za zlato, gdje je država garantirala vrijednost, promovirajući kao sigurniju alternativu, koja je kasnije postala jedina legalna valuta Francuske.

Tadašnji kralj, vraćajući se staroj tradiciji je opet krenuo starom, zbog čega se masovno printao novac, provocirajući time opet hiper inflaciju.

Rješenje tog problema je bila kompanija French East India Company, gdje su prodavali udio ( dionice ), sa obećanjem dijela bogatstva tadašnje kolonije Louisiana.

Nakon kraćeg vremena dolazilo je do trgovanja dionica, dižući time vrijednost, stvarajući euforiju kod investora. Građani su se nadali ogromnom bogatstvu, gdje bi seljak postao plemstvo preko noći.

Zahvaljujući ogromnog rasta vrijednosti dionica, nov termin "Milioner" je izmišljen koji se i danas koristi.

Cijene su rasle i rasle, sve kod jednog dana, gdje je jedan bogati princ podigao sav novac u formi zlata iz centralne banke ( oko 3 kočije zlata ), koje su činile ogroman dio zlatne rezerve centralne banke.

Ubrzo se širila informacija da ima zlato samo za 1 / 5 papirnih novčanica koje se nalaze u cirkulaciji. Zbog toga je došlo do fenomena zvan "bank run" u ekonomiji, gdje su svi pokušali zamijeniti papirne novčanice u zlato u nadi da barem dio svog bogatstva spase, prije nego što zlato nestane. Zahvaljujući ogromnog pada potražnje papirnih novčanica je opet došlo do hiper inflacije.

Kraljevski edikt je pratio kraljevski edikt, da su na kraju printanje novca i prodavanje zlata postali ilegalni, zbog čega su morali zatvoriti centralnu banku 27. Novembra 1720 ( 1 )

Budući da je novac beskoristan postao, vrijednost dionica je također bila 0, John Law i tadašnji kralj su došli na genijalnu ideju da ukinu edikt 3, koji im omogućava da opet printaju novac, te su donijeli edikt 8 ( zlato je opet ilegalno ), što je ponovni bank run prouzrokovao, gdje je stradalo 15 ljudi u stampedu. Građani su krivili John Law-a, zbog čega je morao napustiti Francusku, da pod sličnom šemom ponovi preko Engleske South Sea Company ( koja je obećavala bogatstva u Južnoj Americi ) ( 2 ) ( 3 ) ( 4 )

Upravo zbog otkrića da ne osigurani novac funkcioniše, dolazilo je do ogromnog broja ratova, kao što je prvi Anglo-Kineski rat, poznat kao opium rat od 1839 do 1842, gdje je tadašnja super sila Britanska monarhija preplavila Kinu opijumom jer je Qing dinastija morala izdavati papirni novac umjesto srebra zbog negativne tržišne bilanse ( izgubili bi svo srebro). Rezultat tog rata je bilo stvaranje autonomne zone Hong Kong, čiji je simbol na zastavi ustvari opium biljka, koja je bila 100 godina pod engleskim vodstvom prouzrokujući dan danas tenzije sa Kineskom vladom u Beijing-u. ( 5 ) ( 6 )



Nakon ogromnog broja ratova između Europskih kolonijalnih sila došlo je do ogromne koncentracije novca i prirodnih bogatstava na mali broj država ( Engleska, Španija, Francuska, Njemačka, Italija i Rusija ), zbog čega je propadala ekonomija, jer je dostignut plato-vrhunac rasta BDP-a, zbog ograničene količine novca i resursa, koji je izazvao I i II svjetski rat.

Zahvaljujući ogromnog potencijala destrukcije nuklearnih bombi, pokazana u Japanu tokom Manhattan Project ere, te naglom širenju tokom hladnog rata, ratovi kao sredstvo za bogaćenje između nuklearnih sila više nisu bile opcije.

Pravne osnove za nove pljačkaške pohode

Ukidanje zlatnog standarda US$ 1971 - ukidanje prijašnjeg garanta zamjene 27 US$ za 1oz ( unca ) zlata od strane FED ( američke centralne banke )

Deregulacija financijskog tržišta tokom 1980 - otvorio vrata za nove finansiske produkte banaka, koje su prije bile ( sa razlogom ) zabranjene ( 7 )

Ovi historijski događaji su omogućili stvaranje dosad najopasnijeg financijskog kazina u historiji čovječanstva, o čijim produktima ću detajno pisati u ovom tekstu.

Vrijednost novog novca

Bitno je objasniti kako novonastali novac funkcioniše.

Puno ljudi misli da kredit, koji se dobije od banke ustvari novac njihovih mušterija i investora, na koji se plaća kamata koji dijelom ide nazad kao profit nakon oduzimanja troškova operisanja banke, međutim to nije slučaj.

Većina današnjeg novca, nakon ukidanja zlatnog standarda je žiriran, odnosno bilansni produžetak, tj novac koji samo postoji u kompjuteru, nastao potpisivanjem kreditnog ugovora.

Prof. Dr. Franz Hörmann, profesor za knjigovodstvo na univerzitetu u Beču, poznat po kritici finansiskog sektora, upravo upozorava na tu situaciju u knjizi "Das Ende des Geldes, Wegweiser in eine ökosoziale Gesellschaft ", čiji ću sadržaj pojednostaviti ( za one koje više interesuje imate besplatan link knjige u PDF formatu na web stranici autora ).

Pravno gledano, novac je samo Papirni novac i Kovanica izdata od centralne banke, žiralni novac je samo pravo na novac. Zahvaljujući kreditnoj sigurnosti se novonastali žiriran novac smatra novcem ( provjeren uz pomoć bonitetne provjere ), tako da ukoliko dolazi do propadanja kredita isključivo fizičko ili pravno lice, koji zahtijeva kredit gubi svoje imanje, a nikad banka.

Centralne banke trenutno određuju minimalnu rezervu tržišnih banaka ( u formi zlata, novca i vrijednosnih papira ) od 0% ( Engleska - City of London ) pa sve do 45% ( Nigerija ).


Primjer ćemo uzeti kod ECB ( Evropska Centralna Banka ), čija je minimalna rezerva 1%.


Za svaki euro koji posjeduju ( osiguran zlatom, vrijednosnim papirima i devizama - razne valute novca ) 99€ iz ničeg možete žirirati.

Razumijevanjem compound kamate ( kamatarenje kamate ) tek jasno postane o kojem omjeru se radi, evo jedan jednostavan primjer sa računicom.

Ako imate 1€ cent ( 0.01 euro ) i na njega dobijete 5% compound kamate kroz period od 2000 godina, gdje konstantno podižete kamatu svake godine, nakon 2000 godina imate tačno 1€ .

Međutim ukoliko ostavite 2000 godina na računu sa 5% compound kamate imate astronomičnu vrijednost od 2.3911022046135522759461157090996e+40, odnosno 2.39 septiliona €.

Pojednostavljena računica ove formule koja se izučava na ekonomskom fakultetu:




Startni kapital X { ( vrijednost u %, gdje je 100% = 1.00) + 1 ( konstanta koja se stavlja u formulu ) } ^ ( period godina )

Primjer:
0.01 x ( 0.05 + 1 ) ^2000 = 2.3911022046135522759461157090996e+40

Slikovno prikazano 195 Milijardi Zemljinih kugli iz čistog zlata, po računici Dirk Müller, Njemački fond menedžer zvan Mr.Dax, koji je to objašnjavao u Njemackoj TV emisiji ( 8 )




Zahvaljujući International Acounting Standard, odnosno International Financial Reporting Standards, koji mijenja IAS standard 2001), organizacije koja određuje međunarodne standarde knjigovodstva, dozvoljava bankama u knjigovodstvu koje priznaju da na aktivnoj strani nisu izvršili isplatu dogovorenog kredita, insistirajući na isplatu kamate na pasivnoj strani ( zahtjev za obavezu 2 puta na istu osobu ( podnosilac zahtjeva za kredit ) ) knjiži žiriran novac kao profit.

Novac / FIAT novac je glorificiran bezvrijedni dokument ( Warrant of payment ) na koji se kamata traži, osiguran istim dokumentom, odnosno, pitanje je povjerenja koji nikakve vrijednosti nema, jer vlade prisiljavaju fizička i pravna lica da koriste za plaćanje poreza, kao jedino legalno sredstvo plaćanja.

Budući da je nemoguće platiti kamatu, ( jer novac nikad nije proizveden za otplatu kamate žiriranjem u knjige ), neko mora bankrotirati, gdje matematički gledano mora doći do kolapsa sistema, realna ekonomija je prisiljena na kontinuiran eksponencijalan rast, koji je nemoguć za ostvariti u svijetu koji je konačan.

Opasni finansiski produkti kao bure baruta

4 najopasnija financijska produkta po učenju Prof.Dr.Wilhelm Hankel ( 9 )

1. Uspostavljanje interbankarskog tržišta ( banke međusobno daju jedni drugima kredite bez potrebe centralne banke )
2. Derivati ( asset backed securities, collateral debt obligations, credit default swap )
3. Privatne internacionalne rejting agenture za provjeru blianse ( Standard and Poor, Moody's, Fitch )
4. Special Purpose vehicle / entity

Pojednostavljeni opis spomenutih stručnih termina

Credit Default Swap - osiguranje ukoliko dođe do propadanja druge firme, s time što je dozvoljeno ne ograničeno potpisivanje takvih ugovora od fizičkog i pravnog lica koji uopšte ne sudjeluje u originalnom ugovoru, direktan interes imaju da dođe do propadanja tog ugovora - dobar primjer te prakse je Kockanje Long-Term Capital Management sa CDS koji je izazvao finansijsku krizu 2008 zajedno sa propadanjem Collateral Housing Obligation - Collateralized Mortgage Obligations (CMOs), kao sub produkt CDO.

Collateral Debt Obligations - Kompleksan financijski produkt gdje se različite forme dugova ( hipoteke za kuće, obveznice i krediti ) stavljaju u pakovanja, definirani i kategorizirani po njihovom riziku, da se prodaju u paketima drugim investorima, što veći rizik veća je zarada.

Asset Backed Securities - financijski investment koji je kolateraliziran fondom sredstava, na kojima se ostvaruje redovna novčana zarada kao što su: Lizing, Dispo negativni na kreditnim kartama, zajmovi...

Special Purpose vehicle / entity - kada banka odobri kredit, to stvara potraživanja banke prema zajmoprimcu, te se nastavlja sve dok zajmoprimac ne otplati kredit, uključujući kamatu na kraju roka. Ukoliko banka ne želi čekati otplatu kredita sa kamatom, prvo mora sekuritizirati potraživanja ( kredit sa kamatom ) odnosno mora ih spakovati u "vrijednosne papire osigurane imovinom" - poslovni krediti, kredit za automobil ili generalni dugovi sa kreditnih karti ( negativan dispo ). Za prodaju se koristi spomenuti Special Purpose vehicle / entity kako bi se riješili toksičnog smeća investorima, da se može izbrisati iz bilanse. ( 10 )

Kako privatni investori uništavaju ekonomiju

Slučaj Georgie Soroš i Engleska Funta tokom 1990-tih

Tokom 90-tih EEZ ( Europska Ekonomska Zajednica ) je osnovana sa idejom ujedinjavanja kako bi međusobno profitirali jedni od drugih sa ciljem sprječavanja ponovnog scenarija II svjetskog rata, koji je uništio Europski kontinent.

Budući da u početku se članice nisu htjele odreći svoje nacionalne valute, kompromis je dogovoren fiksne rate na deviznom tržištu ( nacionalne valute ), pod nazivom ERM ( Exchange Rate Mechanism ).

Na papiru je zvučilo dobro, međutim članice su imale različite ekonomije sa varirajućim BDP-om, sa specifičnim kamatama centralnih banaka, ekonomskim rastom i inflacijom.

Tu se javlja hedge fund menedžer Soroš, koji je bio poznat po proročanstvima, koje je često sam forsirao. Budući da su svi čekali loše vijesti o slaboj funti, Soroš je ciljano krenuo ići kod drugih banaka i konkurentskih hedge fund-ova, da posudi Engleske Funte ( short selling - posuđivanje devize ili vrijednosnih papira koje prodaje na tržištu da ih kupi ponovo kasnije za manju cijenu, dijeleći novonastali profit ), prodavajući ih za Njemačke Marke.

Krajem Augusta 1992 totalni kapital koji je uložio na klađenje pada Engleske Funte je iznosio 1.5 Milijardi US$

16. Septembra 1992 je lukavo iskoristio izjavu tadašnjeg predsjednika Njemačke Bundesbank, Helmut Schlesinger, u kojoj je rekao da bi "neke valute mogle doći ubrzo pod puno pritiska".

Iste noći je zvao svakog ko je posjedovao Engleske Funte za short selling, prodavajući time preko noći ekvivalent od 10 Milijardi US$

Budući da sljedeće jutro mjere Engleske centralne banke nisu uspjeha imale, natjerani su bili da kupe 27 Milijardi Funti, te su podigli kamatu sa 10% na 15%, zbog čega su istog dana napustili EEZ, ostvarujući time profit od 1 Milijarde US$ za svoj hedge fund. ( 11 )

Kao što vidite, živimo u vremenu, gdje bogati žive u socijalizmu, iskorištavajući supstitucije i rupe u zakonima, dok se ostatak bori za opstanak u turbo kapitalizmu ( Fašizmu - autoritarni korporativizam po originalnom prvom značenju ).

“Kad bi ljudi razumjeli monetarni sistem, imali bismo revoluciju prije sutrašnjeg jutra.” - Henry Ford



Izvor iz knjige:

( 1 ) Gleeson, Janet (2001). Millionaire: The Philanderer, Gambler, and Duelist Who Invented Modern Finance. New York: Simon & Schuster. strana. 225. ISBN 978-0684872957.