Generalna sekretarica Udruženja BH novinari navodi i da se najveći broj kršenja prava novinara odnosi na prijetnje, političke pritiske, prijetnje smrću, online nasilje prema novinarkama, govor mržnje, tužbe za klevetu, mobing unutar medijskih redakcija itd. 53% registrovanih slučajeva usmjereni su ka novinarkama sa snažno izraženim elementima rodno zasnovanog nasilja, mizoginije kao i diskriminacije i uvreda na spolnoj osnovi.

Broj napada i neprijateljskog raspoloženja prema novinarima porastao je za čak 137%. Ono što pogoršava položaj medijskih predstavnika su i Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora. Kriminalizacija klevete je još jedan od koraka gušenja slobode govora i pokušaja pronaska istine.

Bosanskohercegovačka javnost potpuno je nesvjesna značaja novinara za cjelokupno društvo i demokratiju kojoj toliko težimo, a radimo sve suprotno od onog što ona nalaže i predstavlja. Javnost novinare vidi kao tračare, naporne i neumorne pijavice tuđeg strpljenja. Kada se donese neki novi zakon koji oštećuje veliki dio stanovništva, javnost nema drugog načina da sazna za to osim putem nekog medija te samim time nema prilike ni da reaguje na to. Ne reagujemo ni kada znamo, ali to je neka druga tema.

Vlast bi radila šta želi i kako želi, a niko za to ne bi znao. Npr. kad ne bi postojali mediji, sloboda govora i društvene mreže, borba cijele Srbije protiv iskopavanja litijuma ne bi bila ovako glasna jer bi za nju znao uži krug ljudi. Kada ne bi bilo medija, gradnja hidroelektrane na izvoru Une možda ne bi bila obustavljena. Kako ćete znati za to?

U Srbiji i Hrvatskoj novinari imaju status službene osobe, a napad na njih regulisan je u zakonu na poseban način. U dokumentarnom Filmu „Novinarstvo nije zločin“ Kantonalna tužiteljica tužilaštva Kantona Sarajevo, Sanita Imamović, navodi da kada bi se u zakon uvelo krivično djelo „Napad na novinara“ , broj napada bi se barem malo smanjio zbog sankcija koje bi bile propisane, a veći broj slučajeva bio bi presuđen u korist novinara jer bi dokazivanje krivičnog djela bilo lakše kada se uzme u obzir specijalni status i uloga novinara.

Zakon o DEKRIMINALIZACIJI klevete usvojen je 2003.godine u Federaciji, a već 2001.godine u entitetu Republici Srpskoj u kojoj je od ove godine na snazi spomenuta Izmjena Krivičnog zakona. Dok EU aktivno organizuje i finansira razne radionice i seminare o slobodi govora, uloge medija u demokratizaciji i stabilizaciji države, mi im na to dogovaramo vraćanjem zakona od prije 20 godina i općenitim mrzilačkim narativom javnosti ka novinarima.