Prilikom upisa na fakultet, studenti se suočavaju sa mješavinom osjećanja kao što su sreća, uzbuđenje, nada i entuzijazam. Sa druge strane, prvi koraci u akademskom obrazovanju praćeni su neočekivanim osjećajem stresa i nervoze. Dok su studenti spremni za nove, akademske avanture, suočavaju se sa velikim brojem novih iskustava kao što su odvojenost od kuće, prilagođavanje novoj sredini, kao i intenzivan akademski teret. Sociolog Samir Forić smatra da najveći stresovi za studente ipak dolaze iz neizvjesnosti ''šta će biti sutra''.
''Najveći stresovi za studente se tiču nedostatka jasne perspektive šta nakon studija, u smislu ispunjavanja profesionalnih ciljeva odnosno rada konkretno u samoj struci za koju studenti studiraju'' - ističe Forić
On navodi kako su sa tim povezana očekivanja koja prenose roditelji, rodbina i najbliža okolina, a koju studenti analiziraju, te im postaju unutrašnji motivatori, ali u smislu da ti motivatori više proizvode stres jer se oni razumijevaju u formi poruke ''šta će biti ukoliko iznevjerim očekivanja''.
A očekivanja su povezana i sa društvenom strukturom koja, kako kaže, proizvodi i reproducira nejednakost, ističući kako je koncipirana tako da nagrađuje talenat i mukotrpan rad, a kažnjava lijenost, nedostatak ambicioznosti i talenta.
''Ukoliko želimo da objektivno i pozitivno pogledamo gdje je koncentracija jednog i drugog, možemo da pogledamo nešto što se u sociologiji naziva hijerarhija prestiža. Ona se odnosi na, kako poslove, tako i na one istitucije koje ih pripremaju za poslove, odnosno fakultete. Oni koji su pozicionirani najbliže vrhu su najprestižniji, najteži, najzahtjevniji, najrigorozniji kada je riječ o upisnoj politici, a oni koji su bliži dnu su oni koji nisu toliko rigorozni i koji nemaju toliko pretjeranih zahtjeva i čije studiranje nije pretjerano opterećujuće za studente'' - kaže Forić.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Samir Forić, smatra da su studenti koji pohađaju prestižne fakultete kao što su medicina, elektrotehnika, prirodno-matematički i slični fakulteti iz oblasti prirodnih nauka, više opterećeni stresom, nego ovi koji su niže pozicionirani kao što su zdravstvene studije, kriminalistika, političke nauke, filozofski i slično.
Puno više se cijene diplome medicinskog fakulteta nego diplome političkih nauka. Istina ili laž?
''Studirati na stomatološkom fakultetu ili farmaciji, podrazumijeva osmosatni dnevni angažman studenata, gdje oni provode između 8 i 12 sati na fakultetu, uz minimalne pauze i iscrpljujući ritam predavanja. Na političkim naukama studenti imaju tri do pet sati dnevnog opterećenja, a vrlo često i manje, te zahtjevi i ritam nisu toliko izraženi'' – zaključuje Forić.
U cilju dobijanja dubljeg uvida u psihološke aspekte koji utječu na dobrobit studenata, razgovarali smo sa iskusnom psihologinjom Ajlom Mavrić-Gavranović. Ona smatra kako su studentima potrebne dobre adaptivne strategije kako bi se uspješno nosili sa zahtjevima studiranja i akademskim obavezama, te da je u tom procesu najbitnija dobra priprema.
‘’Obavezama je potrebno pristupiti ozbiljno i organizirati njihovo ispunjavanje po cjelinama, tj. najpoželjnije je da student svaki dan provede manji dio vremena u učenju i radu i da u tome ostane dosljedan. Na taj način se razvija disciplina i značajno smanjuje stres povezan sa nagomilavanjem gradiva, usljed odgađanja obaveza. Također, pamćenje gradiva je dokazano najbolje ponavljanjem tokom vremena, što opet kod studenta stvara osjećaj sigurnost u naučeno i smanjuje stres’’ – navodi Mavrić-Gavranović.
‘’Ako pored svega navedenog, student i dalje osjeća pritisak i pod stresom je, potrebno je da revidira svoj pristup učenja, kao i određene mentalne obrasce koje ima, najbolje uz pomoć stručnog lica, u ovom slučaju psihoterapeuta, koji će mu pomoći da razvije drugačiji pristup učenju i percepciju studiranja’’ – zaključuje svoje razmatranje.
A kako svaki student piše priču za sebe, tako i borbu za stresom, ali i ostalim pratećim faktorima studiranja, vode sami sa sobom. Na pitanje o tome kako graditi odbrambeni mehanizam, Imran Pašalić daje jasan i koncizan odgovor ističući kako je stres sastavni dio studiranja, te da je on dobar pokazatelj da nam je stalo do ostvarenja cilja.
''Naravno da govorim o manjim dozama koje su, rekao bih, i pozitivna stvar u nekim slučajevima, međutim nerijetko to ide u krajnosti, što dovodi do toga da studenti imaju narušeno zdravstveno stanje'' – počinje svoju priču Pašalić.
Interno istraživanje, provedeno u cilju dobijanja jasnije slike o tome koliko studenti imaju priliku razgovarati o svojim problemima sa profesorima, te da li imaju pristup zdravstvenoj podršci na svom fakultetu, pokazalo je da čak 73,5% ispitanika nema ili nije čulo za zdravstvenu podršku. S tim u vezi, student treće godine na Fakultetu političkih nauka, Imran Pašalić, osvrnuo se i istaknuo kako o svojim problemima treba pričati sa stručnim licima.
''Studenti uglavnom ne znaju da postoji Studentska poliklinika koja ima mogućnost da se u određenoj mjeri bavi i ovim problemom te da posluži i u preventivne svrhe'' – ističe Pašalić.

Foto: Grafikon ankete provedene među određenim brojem studenata Fakulteta političkih nauka UNSA (Da li imate pristup mentalnoj zdravstvenoj podršci na vašem univerzitetu?)

Pašalić dalje navodi kako bi jedan od prioriteta za razmatranje trebalo biti mentalno zdravlje studentica i studenata, naročito ako govorimo o teškom periodu "socijalne izolacije" tokom pandemije, mnogih izazova i obaveza tokom studiranja.
‘’Rekao bih da je mentalno i fizičko zdravlje esencijalno za bilo koji oblik učenja, naročito ako govorimo o visokom obrazovanju. Fizičke aktivnosti svedene su nam na minimum, količina stresa kojima se studenti izlažu sve je veća i to naravno generalno govoreći narušava zdravlje studenata, kao i uspješnost tokom studiranja'' – završava svoje razmatranje.
A koliko je moguće održati balans između akademskih ciljeva i brige o mentalnom zdravlju zavisi od studenta do studenta. Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Imran Pašalić, kaže da akademski ciljevi zavise u velikoj mjeri i od ambicija i mogućnosti.
''Sigurno da vremenom studenti posustaju upravo zbog toga što dolazi do prezasićenja stresom, vrlo komplikovana birokratija i birokratski procesi na Univerzitetu također ne idu u korist tim ambicijama i entuzijazmu'' – kaže Pašalić.
Jasno je da je podrška o mentalnom zdravlju ključna za uspješno studiranje, a briga i preventivne mjere protiv stresa i frustracije koraci koji vode do rješenja tog problema. Kroz perspektive sociologa i psihologa, ali i razmišljanje prosječnog studenta, uviđamo da je svijest o očuvanju mentalnog zdravlja studenata imperativ za stvaranje zdravstvene podrške na univerzitetima. U konačnici, investiranje u mentalno zdravlje studenata, ali i svih mladih, nije moralna obaveza, već temelj za budućnost svakog pojedinca.