Ko su ustvari bile prve žene kaligrafkinje?Kakav je bio njihov život i cjelokupno djelovanje, čitajte u nastavku.

Amina, kći Mustafe Čelebije

Amina, kći Mustafe Čelebije, prepisala je Kur’an u 18. stoljeću, tačnije 1764. godine, a koji danas možete vidjeti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Zanimljiv je detalj da su prve dvije stranice tog Kur'ana u „pozlaćenom“ stilu.
Neki od njenih rukopisa ukazuju da je uglavnom koristila crnu tintu, dok je imena sura i posebne znakove pisala crvenom tintom.

U historijskim izvorima možemo vidjeti da se pretpostavlja da je naučila slova u mektebu, ali da je Aminu njen otac Mustafa Čelebi podučavao inače kod kuće. On je bio ugledni gospodin i imao je više nego dovoljno sredstava da joj obezbijedi pristojno školovanje u privatnim ustanovama.

Međutim, prema nekim historijskim izvorima, Aminu je otac podučavao od kuće.

Fatima bint al-Aqra (10. stoljeće)

Fatima je imala sofisticiran i elegantan stil pisanja, toliko prelijep rukopis da su joj se divili kaligrafi iz cijeloga svijeta.

Njena pisma bila su estetski cijenjena!

Postoji priča da, kada je jedan od vezira primio pismo od nje koje je napisano nikako drugačije nego istančanim rukopisom, darovao je određenu količinu novca.

Interesantno je da su od ove kaligrafkinje znali poručivati da napiše pisma za određene prilike ili događaje, kao, na primjer, neku vrstu primirja.

Fakhr-un-Nisa Shuhdah al-Baghdadiyyah

Ova kaligrafkinja, koja je živjela u 11. stoljeću iz Perzije, bila je i prenositeljka hadisa. Njen talenat za lijepo pisanje bio je poznat, te je tako stekla veliko poštovanje.

Muslimanski studenti putovali bi iz cijele regije kako bi slušali njezine znanstvene govore o historiji, lingvistici, umjetnosti i književnosti.

Kada joj je umro muž, ona je i poslije toga ostala dosljedna svom talentu i daru, te je svoj život usmjerila ka učenju, znanju i radu.

Studirala je kod poznatih učenjaka svog vremena, te je tako zapamtila veliku količinu hadisa.

Kada je jednom prilikom dobila imanje, sva sredstva je iskoristila za osnivanje obrazovne ustanove, te tako dala priliku mnogim studentima. Čak je snosila određene troškove za njih.

Şerife Fatma “Mevhibe” Hanim (19. stoljeće, Osmansko carstvo)

Ako ste ikada bili u Topkapi muzeju, onda će vam biti zanimljiva činjenica da je ova kaligrafkinja ustvari autorica jednog od kaligrafskih natpisa u ovom mjestu.

Jedna je od rijetkih žena u Osmanskom carstvu koje su izrađivale ukrašene kaligrafske prikaze poslanikovih osobina.

Poznata je i kao pjesnikinja.

Zaynab al-Shahda

Zaynab je bila i ostala poznata po svom znanju i radu na području fikha, odnosno islamskog prava.

Znanje je stekla od važnih učenjaka njenog doba, te je vrijeme provela proučavajući nauku i književnost.

Bitno je spomenuti da je za sobom dobrotvorna djela u određenim tekijama i medresama, a upamćena je i po svojim duhovitim odgovorima.

Aisha (kći Ahmada, Córdoba)

Pohvaljena je zbog svoje inteligencije i poznavanja književnosti i poezije. Svakako je prepoznata po svom prelijepom rukopisu.

Ona se ističe po tome što je voljela učiti i sakupljati puno knjiga, pa je tako imala veliku biblioteku.

Ručno je prepisivala Kur'an, ali i druge knjige.

Lubna of Córdoba (d. 1003, Al-Andalus)

Još jedna od kaligrafkinja koju svakako vrijedi spomenuti. Lubna of Córdoba radila je u kraljevskoj biblioteci, prepisivala knjige, pa čak se navodi da je bila i matematičarka.

Ovo su bile neke od prvih žena u islamskoj kaligrafiji, žene koje su prepisivale Kur'an i doprinijele razvoju islamske kaligrafije.

One nam mogu biti inspiracija i motivacija kako u kaligrafiji tako i u životu.