Mozak je ljudski organ koji ima sposobnost da se mijenja, regeneriše i prilagođava tokom života, ali ukoliko ne radimo na njegovom očuvanju, vrlo lahko može doći do brain rotting-a.

• Šta ovaj pojam označava ?

Brain rotting ili truljenje mozga zapravo nije zvanična medicinska dijagnoza, ali označava skup simptoma koji su izazvani pretjeranim izlaganjem površnom sadržaju, izbjegavanjem komplikovanih radnji koje zahtijevaju mentalni napor ili razmišljanje, listanjem besmislenog sadržaja na društvenim mrežama...

Korisnici društvenih mreža provode sate listajući kratke videe koji često nemaju nikakvog smisla što je dugotrajno smanjilo selektivnu pažnju kod njih. Prema studijama iz 2022. godine, osobe koje su pretjerano izložene kratkom sadržaju na društvenim mrežama, imaju jako skraćenu pažnju- manje od 5 sekundi. Dakle, takve osobe teško mogu gledati neki duži video, čitati knjigu. učiti ili se baviti bilo kojom aktivnošću koja zahtijeva veći napor.

Pretjerano izlaganje kratkim videima na društvenim mrežama dovodi do povećanja dopamina- hormona sreće i zadovoljstva. Česti dopaminski skokovi izazivaju dopaminsku prezasićenost pa radnje u kojim smo nekada uživali (hobiji, izlasci i druženja...) više ne predstavljaju izvor radosti i užitka što dovodi do lijenosti, apatije, manjka motivacije, umora...

Tokom pandemije COVID-19 2020. godine, porasla je popularnost društvenih mreža, ali i kratkog i površnog sadržaja što je dovelo do osjećaja prezasićenosti kod mnogih korisnika. Situacija nije mnogo bolja ni pet godina nakon, mladi ljudi opisuju da se osjećaju zbunjeno, demotivisano i beskorisno nakon višečasovnog listanja društvenih mreža.

• Koji su simptomi brain rotting-a ?

Neki od najizraženijih simptoma ovog poremećaja su :

• smanjena koncentracija i fokus (nemogućnost gledanja filmova ili drugih dužih sadržaja bez da provjeravamo mobitel, smanjeno interesovanje za čitanje knjiga, otežano učenje ili praćenje nastave)

• mentalna iscrpljenost, osjećaj tuge bez konkretnog razloga

• gubitak motivacije, ravnodušnost prema aktivnostima u kojim smo nekada uživali

• osjećaj mentalne otupjelosti

• Šta uzrokuje mentalnu otupjelost ?

Kao što je već navedeno, pretjerana izloženost brzim i površnim informacijama u veoma kratkom vremenskom periodu opterećuje mozak pa on postaje nesposoban da procesuira sve te informacije što dovodi do zbunjenosti i usporenosti.

Listanje društvenih mreža ne zahtijeva nikakav mentalni napor što slabi naše kritičko razmišljanje pa postajemo pasivni recipijenti sa veoma slabom kreativnošću.

Prije popularizacije društvenih mreža, kada bismo osjećali dosadu, često bismo budili svoju kreativnu stranu- smišljali nove igre kao djeca, crtali, čitali, pisali, bavili se fizičkim aktivnostima, družili se... Danas je gotovo nemoguće osjećati dosadu jer su društvene mreže uvijek tu da nas na jednostavan način zabave, ali upravo ta neprekidna stimulacija nam onemogućava razvoj kreativnosti što loše utiče na prefrontalni korteks- dio mozga zadužen za mentalnu fleksibilnost i kreativnost.

Rezultati South Korea Digital Dementia Study iz 2013. godine su pokazali da djeca koja koriste digitalne uređaje više od šest sati dnevno imaju znatno manje kvalitetne kognitivne sposobnosti baš poput osoba koje boluju od demencije.

Brain rotting posebno negativno utiče na djecu jer im otežava zadržavanje pažnje na školskim časovima, izaziva ovisnost o ekranu, smanjuje socijalizaciju, dovodi do lošijeg školskog uspjeha, sprječava emocionalnu regulaciju.

Kada je riječ o adolescentima, ukoliko pretjerano konzumiraju sadržaj sa društvenih mreža, mogu razviti Fear of missing out, ali i anksioznost.

• Kako liječiti brain rot ?

Kao i za svaki problem, postoji riješenje i za brain rot. Potrebno je imati volju i želju za promjenom kako bismo pomogli sebi na pravi način.

• Aktivno učenje

Potrebno je fokusirati se na aktivnosti koje zahtijevaju učenje, kritičko razmišljanje i mentalni napor. Gledanje dokumentarnih filmova i drugih edukativnih sadržaja, čitanje knjiga, crtanje, učenje novih jezika su aktivnosti koje mogu resetovati um i vratiti izgubljenu pažnju.

• Digitalni detox

Ograničite upotrebu društvenih mreža. Odredite barem jedan dan tokom kog nećete koristiti TikTok, Instagram i druge društvene mreže koje nude kratkotrajan i beskoristan sadržaj. Možete koristiti aplikacije za praćenje vremena na mrežama.

• Vodite računa o mentalnoj higijeni

Fokusirajte se na kvalitetan i neometan san kako bi se mozak mogao odmoriti od previše informacija. Bavite se umjerenom fizičkom aktivnošću, boravite u prirodi te se fokusirajte na prave i dugotrajne izvore dopamina.