Izvori znanja u islamu dolaze iz:

• Kur’ana i Sunneta (Ilm Naqli)
• Racionalno znanje utemeljeno na ljudskom razumu (‘Aql)
• Promatranje i empirijski dokazi (Ilm Aqli)

Razumijevanje ljudske prirode
Kur’an pruža sveobuhvatno razumijevanje ljudske prirode, priznajući i snage i slabosti koje su u njoj sadržane.

Fitra ili fitrah (arapski: فطرة) važan je pojam u islamskoj psihologiji jer je usađen u ljudsku dušu i predstavlja bitnu dimenziju ljudskog ponašanja.
Bit fitre je prirodna duhovna narav čovjeka i sklonost pokoravanju Jednome Bogu.

Fitra utjelovljuje ideju da ljudi ne započinju život kao prazna ploča(tabula rasa), već su urođeno opremljeni osjećajem za moral i istinu.

Kur’an jasno govori da svi imamo urođen osjećaj za istinu i postojanje Boga, te intuitivno znanje o moralnom dobru.
Suština: duhovna priroda čovjeka i sklonost da se pokori Jednom Bogu. Ljudi nisu prazna ploča, već su rođeni s urođenim osjećajem za moral i istinu.


Samopreispitivanje i odgovornost
Kur’an potiče vjernike da se bave samopreispitivanjem i da budu odgovorni za svoja djela:

Primjeri poput sure El-Hašr (59:18) naglašavaju važnost ispitivanja vlastitih djela i traženja oprosta za pogreške.
Al-Bekara (2:286) Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi….
El-Hašr (59:18) O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.


Kontrola želja i poriva:
Kur’an daje uputu o kontroli želja i nagona, potičući na umjerenost i samodisciplinu.

Primjer: Al-A‘araf (7:31)
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.



Islamski pristup mentalnom zdravlju
Ključ za mentalno zdravlje iz islamske perspektive jest predanost Allahu, Uzvišenom, Njegovim zapovijedima i pročišćenju duše.

Najveća borba (džihad) u islamu je borba protiv vlastitog Nefsa (Džihad bin Nafs).

Islamska psihoterapija nudi strukturiran pristup integraciji vjere i psihologije.

Prepoznaje povezanost tijela, uma i duše. Važnost usklađivanja misli, osjećaja i postupaka s islamskim vrijednostima.


Povijesni korijeni islamskog savjetovanja i psihoterapije sežu u rane dane islama, kroz život i učenja Poslanika Muhammeda ﷺ. Poslanik je bio duhovni vođa, ali i izvor podrške i savjeta u različitim izazovima.
Njegove interakcije s ashabima pokazivale su suosjećanje, empatiju i sposobnost pružanja savjetovanja (naseehah).

Hadis: „Vjera je iskren savjet (naseehah)…“ (Muslim)

Islamska psihologija uključuje duhovne prakse: molitvu, zikr, traženje oprosta, sadaku.

Naglašava vrline: strpljenje (sabr), zahvalnost (shukr),
oslanjanje na Allaha (tawakkul).