Sigurno ste mnogo puta u životu čuli rečenicu : "Samo misli pozitivno!" od strane ljudi koji su Vas pokušali utješiti, ali bezuspješno. Sigurno ste nekada čuli i kako se sve dešava sa razlogom, kako je život previše kratak za tugu, kako ne trebate razmišljati o negativnim stvarima...

Svi ovi savjeti Vam zapravo nikako ne pomažu, već naprotiv- nameću Vam pozitivno razmišljanje kao jedinu ispravnu emociju, a potiskuju svaku drugu.

• Toxic positivity- fenomen nametnutog pozitivnog razmišljanja

Toxic positivity ili toksična pozitivnost je fenomen, popularni trend koji nam pozitivno razmišljanje, dobro raspoloženje i smijeh nameće kao jedino ispravno i normalno stanje u kom smijemo biti. Ovaj trend forsira nerealni optimizam te ne ostavlja nimalo prostora za tugu, frustraciju, ljutnju, bijes, strah i druge "negativne emocije".

Toksična pozitivnost se posebno počela nametati krajem 2010. godine, dakle popularizacija društvenih mreža je svakako uticala na širenje ovog fenomena. Toksična pozitivnost se veže čak i za period 1950-ih godina i pokret "positive thinking" koji je naglašavao moć pozitivnog razmišljanja i njegov uticaj na postizanje uspjeha. Dakle, ovaj fenomen sve druge emocije osim sreće smatra nepoželjnim.

• Toxic positivity i društvene mreže

Vrlo često na društvenim mrežama poput Instagrama imamo priliku vidjeti "savršene živote", lažnu sreću i privid idealnog života. Društvene mreže forsiraju citate poput "good vibes only " , "choose happiness ", "stay positive no matter what" koji nas trebaju motivisati, a ustvari jako loše utiču na nas i našu percepciju vlastitih emocija.

Ovi citati negiraju emocije poput tuge i ljutnje te nam stvaraju ptirisak da glumimo lažnu sreću i lažni sjaj.

• Kako ovaj fenomen utiče na zdravlje ?

Osim što emocije dijeli na pozitivne i negativne, ovaj trend nam nameće lažnu i isforsiranu sreću te nam na neki način "brani " da plačemo, da se ljutimo ili osjećamo bilo kako drugačije.

Potiskivanje autentičnih emocija može dovesti do povećanja stresa, odbacivanja problema, može dodatno povećati simptome anksioznosti, izazvati panične napade, te dovesti i do fizičkih simptoma poput glavobolje, mučnine...

Potiskivanje bilo kakvih emocija može značajno narušiti društvene odnose jer izaziva iznenadne napade bijesa, pasivno-agresivno ponašanje, smanjuje empatiju.

Istraživanja su pokazala da potiskivanje emocija može povećati rizik za razvijanje srčanih bolesti, autoimunih bolesti i anksioznih poremećaja.

• Zašto je važno suočiti se sa svakom emocijom?

Priznavanje vlastitih emocija je prvi korak ka iscjeljenju i radu na svom mentalnom zdravlju. Emocije ne smijemo potiskivati niti se pretvarati da smo sretni i pozitivni kada to nismo samo zato jer nam društvene norme to nameću.

Ignorisanje emocija vodi ka njihovom gomilanju što izaziva anksioznost i napetost. Kada procesuiramo svoje emocije, osjećamo emocionalnu jasnoću i unutrašnji mir. Bitno je da dozvolimo sebi da osjetimo svaku emociju kako ona ne bi ostala zarobljena u tijelu.

Razumijevanje emocija smanjuje hormon stresa u krvi što nam može pomoći u postizanju unutarnjeg mira. Priznavanjem emocija sebi dajemo do znanja da smo samo ljudi sa osjećanjima te da je potpuno validno osjećati ih bez grižnje savjesti.

• Kako se boriti protiv toksične i lažne pozitivnosti?

• Priznajte sebi emocije bez osude- prihvatite svaku emociju te razmislite o tome šta ju je izazvalo.

• Prihvatite ranjivost- potpuno je normalno osjećati tugu, strah, anksioznost- sve su to emocije i stanja koja Vas čine ljudima.

• Izbacite svaku emociju - kada ste tužni slobodno plačite, a kada ste sretni slobodno izrazite svoju sreću na sebi svojstven način. Razgovarajte o svojim emocijama i njihovim uzrocima te nikako nemojte šutiti i dozvoliti da Vas vlastite emocije guše dok glumite lažnu sreću i osmijehom prikrivate svoje stvarne osjećaje.

Jako je važno da znate da ne postoje pozitivne ili negativne emocije. Svaku emociju osjećamo sa razlogom, svaka emocija ima svoju svrhu, a mi samo moramo naučiti da ih izrazimo i procesuriamo na siguran način.