Znate li kako je nastao kapitalizam? Tako što su određeni feudalci u Engleskoj, uz pomoć novonastalog pojma nacionalne države i njezinih zakona, na prekretnici između feudalnog i kapitalističkog doba, ogradili nekoć javnu zemlju i putem tih ograda akumulirali dobit. Ukratko i banalizirano, ali, jednostavno objašnjeno. Ograde su isključivale seljake s njihove zemlje i stvorile novu logiku društvenih odnosa u kojima profit i privatno vlasništvo postaju važniji od zajedničkog dobra i života zajednice.

Danas ograde više nisu od drva i kamena, ali kapitalizam i dalje postavlja svoje nevidljive barijere koje se javljaju u obliku dužničkih lanaca, privatizacije osnovnih resursa, nedostupnog stanovanja, ograničenog pristupa obrazovanju i zdravstvu, digitalne kontrole podataka.

Papa Franjo u enciklici Laudato si’ oštro kritizira „iskoristi i baci“ logiku suvremenog kapitalizma. Jasno povezuje društvenu i ekološku krizu kao dvije strane istog sustava koji nemilosrdno uništava i ljude i zemlju. Naglašava da kršćanska tradicija nikada nije privatno vlasništvo smatrala apsolutnim pravom, nego je uvijek potencirala njegovu društvenu funkciju što je direktno protivno kapitalističkoj dogmi koja vlasništvo i profit postavlja iznad čovjeka, prirode i zajednice.

Najvidljiviji primjer tih nevidljivih ograda jest pravo na pitku vodu. Dok ga papa naziva temeljnim ljudskim pravom, milijuni ljudi diljem svijeta ostaju bez pristupa čistoj vodi jer se ona sve više pretvara u robu a što već neko vrijeme gledamo u Palestini.

Ako su ograđeni pašnjaci u Engleskoj stvorili prve temelje kapitalizma, onda pitanje današnjice glasi - hoćemo li prepoznati ograde koje nas danas okružuju i imamo li hrabrosti srušiti ih ili je papa Franjo opet džaba krečio?