fb-analytics

Freedom. Responsibility. Truth.

Sindrom stranog naglaska- kada mozak promijeni identitet

cover image

Sindrom stranog naglaska je prilično rijedak, ali vrlo komplikovan poremećaj.

Sindrom stranog naglaska je neurološki poremećaj u kom oboljeli govori maternjim jezikom, ali stranim naglaskom. Osoba može govoriti naglaskom određene države ili regije čak ako ih nikada nije posjetila niti živjela u njima.


Dakle, osoba koja razvije Sindrom stranog naglaska zvuči kao da dolazi iz inostranstva što može izazvati konfuziju njenoj okolini, ali i njoj samoj.


  • Kako nastaje Sindrom stranog naglaska?


Sindrom stranog naglaska (Foreign Accent Syndrome) može nastati nakon moždanog udara, tumora mozga, epilepsije i drugih oboljenja. Također, može se javiti nakon udarca, nesreće ili drugih trauma glave.


Kod osoba koje razviju Sindrom stranog naglaska su zahvaćeni dijelovi mozga koji su obično zaduženi za govor, ton i atrikulaciju.



Prvi zabilježen slučaj Sindroma stranog naglaska datira još iz 1940. godine kada je jedna pacijentica iz Norveške nakon povrede glave počela govoriti jakim njemačkim naglaskom što joj je stvorilo ogroman problem i društvenu stigmu jer su ljudi smatrali da je ona simpatizer neprijatelja tokom Drugog svjetskog rata.


  • Psihološki i društveni uticaj


Sindrom stranog naglaska može izazvati brojne probleme kod oboljelih poput anksioznosti, zbunjenosti, osjećaja izgubljenosti i izolacije.


Oboljeli mogu naići na društvene predrasude te na osjećaj odbacivanja od strane okoline. Također, ovaj poremećaj može kod oboljelih izazvati osjećaj gubitka identiteta koji je važan dio ličnosti svakog pojedinca.


  • Dijagnostika i liječenje


Sindrom stranog naglaska se najčešće potvrđuje nakon niza neuroloških testova te nakon MRI i CT skeniranja uz pomoć kojih se otkrivaju oštećenja mozga.


Kada je riječ o liječenju, neki pacijenti se mogu spontano oporaviti, ali vrlo često je potreban logopedski tretman kako bi se vratio prirodan govor. Također, neurolingvističke vježbe mogu pomoći u korigovanju govora.


Ovaj fenomen je češći kod žena nego kod muškaraca te većina pacijenata imaju između 25 i 60 godina.


Sindrom stranog naglaska još uvijek nije do kraja istražen već ostaje prava misterija te nas ujedno podsjeća na to koliko su ljudski um i mozak ustvari moćni.

Information

Categories