UVOD

U ovom seminarskom radu ću predstaviti Hamleta, Kralja Lira i San ljetne noći kroz piramidalnu strukturu koju je definisao njemački dramatičar Gustav Freytag te kako ti elementi utiču na razvoj likova i sâmu priču. U pitanju je piramida koja pokriva strukturu drame od 5 (dijelova) činova: UVOD, USPON, KULMINACIJA, PAD ili PREOKRET i KATASTROFA. Važno je naglasiti da između njih stoje tri važna scenska dejstva pomoću kojih se pet dijelova razdvajaju, odnosno spajaju. Prvi označava početak pokrenute radnje i stoji između uvoda i uspona, drugi između kulminacije i preokreta, a treći između preokreta i katastrofe.
Bitno je naglasiti da će biti analizirane dvije Šekspirove tragedije i jedna njegova komedija, drame koje; iako koriste istu osnovnu strukturu, na temelju različitih dramskih vrstâ imaju različite načine razvijanja priče.
Na početku svake analize ću naglašavati teme u ovim radovima da bi se unaprijed mogla dobiti predstava o razvoju priče i, također, završnom ishodu.



HAMLET

Prvo ću obraditi Hamleta. Priča o Hamletu potječe iz legende o istoimenom liku iz Danske historije 12. vijeka. Također ima i predstava koja datira iz 1589. godine koja je, nažalost, izgubljena; ali se to izvođenje često pripisuje engleskom dramatičaru Thomasu Kydu, čije djelo Španjolska tragedija dijeli mnoge elemente s Hamletom (duh koji traži osvetu, tajanstveni zločin, predstava unutar predstave i heroina koja poludi i izvrši samoubistvo). I valja naglasiti da je Kydova Tragedija bila jedna od prvih i prepoznatljivijih ‘’osvetničkih tragedija’’ iz perioda elizabetanskog pozorišta, što Šekspir uzima i obrađuje svojom tragedijom.
Radnja tragedije se odvija u srednjovjekovnoj Danskoj, u palači u kojoj će se većina drame odigrati. Nakon smrti Hamletovog oca, kralja Danske, na prijestolje dolazi njegov stric Klaudije, koji se ubrzo ženi kraljicom Gertrudom, Hamletovom majkom, te Hamlet biva potresen očevom smrću i majčinom naglom udajom. Jedne noći, duh preminulog kralja pojavljuje se pred Hamletom i otkriva mu strašnu tajnu: Klaudije ga je otrovao kako bi preuzeo vlast, te duh zahtijeva od Hamleta osvetu. Hamlet, prepun sumnji i moralnih dilema, odlučuje se pretvarati da je lud kako bi razotkrio Klaudija i prikupio dokaze. To njegovo igranje ludila izaziva haos u dvoru. U spletkama i osvetama svi ključni likovi stradaju, uključujući Hamleta, koji na kraju ubija Klaudija prije nego što umre.

Tragedija se sastoji od pet činova. Pored toga što nastoji prikazati dramske situacije, Šekspir Hamletom paralelno piše i ‘’studiju’’ o čovjekovoj prirodu, ponašanjima i njegovim svjetonazorima (posebice je naglasak na traganjima za istinom).

UVOD – U prvotnoj situaciji imamo dvojicu vojnika koji stražare ispred dvora. Tu nailazimo i na jedno od prepoznatljivih rečenicâ iz dramske književnosti uopšte, a to je: Nešto je trulo u državi Danskoj (koja se i danas može upotrijebiti za mnoga vremena i države). Zatim Franciska (stražara) mijenja Bernardo; a istovremeno dolaze Horacije i Marcel i otkrivamo da su Bernardo i Marcel te prethodne noći vidjeli duha bivšeg danskog kralja Hamleta, pa su zato doveli i Horacija (učenjaka) da ga uvjere u prisutnost tog istog duha. On se, uistinu, pojavljuje u tom momentu, ali niko od prisutnih ne porazgovara s njim te duh nestaje iznenada kao što se i pojavio. U uvodu saznajemo i za masovnu mobilizaciju danske vojske za moguću invaziju Fortinbrasa, princa Norveške zbog uvjerenja da će Fortinbras pokušati iskoristiti smrt kralja Hamleta da napadne Dansku. Također saznajemo da su se kraljica Gertruda i novi kralj Klaudije (Hamletova majka i stric) upravo vjenčali, što doprinosi Hamletovom očajničkom osjećaju jer ne može razumjeti takav majčin postupak. Time upoznajemo i Hamleta koji će razgovarati s duhom svog oca i on će mu reći tragičnu istinu: da ga je ubio Klaudije kako bi preuzeo prijestolje te ga moli za osvetu.

USPON – Hamlet nije siguran da li bi trebao vjerovati duhu ili ne te odluči da otkrije šta je zapravo istina. Stoga priprema predstavu (Mišolovku) s glumcima koji slučajno dolaze do dvora kako bi odglumili scenu ubistva njegovog oca te zamoli Horacija da pazi na Klaudijeve reakcije. Nakon predstave se uvjerava u ono što mu je duh u uvodu rekao. Zbog toga Hamlet odlučuje kasnije ubiti Klaudija..

KULMINACIJA – Hamlet slučajno ubija Polonija koji je bio iza Gertrudinih zavjesa, misleći da je to bio zapravo Klaudije. Ofelija, shvana Hamletovim odbijanjem, poludi i utopi se. Klaudije planira Hamletovu smrt, šaljući ga u Englesku.

PAD – Hamlet se vraća u Dansku, saznaje za Ofelijinu smrt te pristaje na dvoboj s Laertom (Ofelijinim ocem). Laert rani Hamleta mačem, a Hamlet otrovnim mačem ubija kralja. Gertruda slučajno pije otrovano vino kako bi proslavila Hamletovu pobjedu te i ona pada mrtva.

ZAKLJUČAK – Svi ključni likovi su mrtvi. Dolazi Fortinbras da preuzme vlast i čudi se tolikim ubistvima u dvoru.


KRALJ LIR

Ova, još jedna Šekspirova tragedija priča priču o kralju Liru, jednom od britanskih mitoloških kraljeva te se smatra jednom od najpotresnijih priča ikada napisanih (toliko da se u 18. i 19. vijeku zahtijevala romantizacija ove drame mijenjajući kraj iz tragičkog u neku pozitivniju varijantu u kojem svi likovi prežive).
Glavni tok priče prati već spomenutog kralja koji na početku dijeli kraljevstvo među svojim kćerima na osnovu njihovih izraza ljubavi prema njemu. Kasnije otkriva da ga Goneril i Regan izdaju, dok iskrena Kordelija biva na početku prognana jer je odbila izraziti mu ljubav smatrajući to pretjerivanjem. Lear poludi od tuge zbog nezahvalnosti njegovih dviju starijih kćerki, a Kordelija ga pokušava spasiti, ali na kraju umire. Lear umire od tuge, dok se izdaja i borba za moć među likovima završavaju tragedijom.

UVOD – Tragedija počinje razgovorom između Kenta i Glostera koji koji govore o tome kako će kralj Lir uskoro podijeliti svoje kraljevstvo između svoje tri kćeri. Gloster predstavlja svog izvanbračnog sina Edmunda. Lir se pojavljuje na svom prijestolju i dijeli svoje planove za podjelu kraljevstva sa svoje tri kćeri, Kordelijom, Goneril i Regan te najavljuje da će ona kći koja pokaže da ga najviše voli naslijediti najveći dio zemlje. Iako je Kordelija njegova omiljena kći, ona objašnjava da riječima ne može izraziti koliko voli svog oca, a Lir se na to naljuti. Međutim, druge dvije kćeri mu lažno iskazuju ljubav te osvajaju Kordelijin dio zemlje koji se dijeli između njih dvije. Kordelija bježi iz kraljestva te se francuski kralj u međuvremenu oženi njome. Ostavljene pozadi, druge dvije sestre smišljaju kako će preuzeti svu očevu moć kako bi stekle punu kontrolu.

USPON – Edmund se ljuti zbog načina na koji svi kritiziraju da nije Glosterov ‘’pravi’’ sin i iskaljuje svoj bijes na Edgaru, koji je Glosterov zakoniti sin, te Edmund čini sve kako bi ispalo kao da Edgar planira ubiti svog oca kako bi dobio autoritet i naslijedio Glosterovu zemlju (što je sve laž). Kent i Luda pokušavaju upozoriti Lira na njegovu glupu pogrešku jer je dopustio da njegove dvije kćeri preuzmu kontrolu, a Lir se posrami. Kada Lir pokuša razgovarati s Regan o Gonerilovoj okrutnosti, Regan mu kaže da slabi i stari, te da je to vjerovatno zaslužio. Napetost raste kada Goneril stigne i obje kćeri odbijaju dopustiti Liru da ostane s njima, te natjeraju Lira da čeka vani u oluji.

KULMINACIJA – Kralj Francuske objavljuje rat protiv Engleske. Gloster kreće na kralja Lira da mu pomogne, govoreći Edmundu o svojim planovima, koji odmah izdaje svog oca sestrama. U olujnoj noći, kralj Lir, njegova Luda, Kent i Edgar, prerušeni u prosjaka, sklanjaju se u kolibu. Gloster ih pronalazi i odvede kralja u Dover jer postoje zavjere protiv njega. Gloster je uhapšen od strane Cornwallovih ljudi, a Cornwall mu iskopa oči. Jedan od Cornwallovih slugu ulazi i smrtno rani Cornwalla.

PAD – Gloster je u očaju, ali ga Edgar (još uvijek prerušen) spašava od samoubistva. U međuvremenu, Goneril i Edmund su započeli romansu, a Goneril želi da njenog muža Albanyja izbaci iz slike jer smatra da je slab. Cornwall umire, a ona se brine da će udovica Regan ukrasti Edmunda. Gonerilin sluga Oswald pronalazi i pokušava ubiti Glostera, ali Edgar ga umjesto toga ubija. On preuzima pismo od Oswalda od Goneril koje pokazuje njene planove da ubije Albanyja i uda se za Edmunda. Istovremeno, Kralj Lir je doveden Kordeliji, koja ga vraća zdravom razumu.

ZAKLJUČAK - Edgar dostavlja pismo Albanyju prije bitke. Goneril i Regan se svađaju oko Edmunda, koji se zakleo objema sestrama. Edmund hvata Lira i Kordeliju u borbi i naređuje da se Kordelija ubije tako što će izgledati kao samoubilačko vješanje. Albany otkriva izdaju svoje žene i Edmunda. Albany izaziva Edmunda da se bori, a Edgar stiže u oklopu, bori se protiv Edmunda i pobjeđuje ga. Otkriva svoj identitet i činjenicu da mu je otac mrtav. Edmund se ubija ubrzo nakon što je otkrio da je Goneril otrovala Regan, a zatim se izbola. Lir ubija čovjeka koji vješa Kordeliju, ali ne na vrijeme, i umire od tuge. Albany predaje vlast Kentu i Edgaru.


SAN LJETNE NOĆI

San ljetne noći (engl. A Midsummer Night’s Dream) jedna je od poznatijih Šekspirovih komedija. Razlikuje se od ostalih njegovih komedija po tome što se uovom komadu može jasno nanjušiti uticaj Aristofana i Plauta na Shakespearea tog doba. Ovo je također jedno od dva-tri Šekspirova djela za koje je sam smislio fabulu.
Komedija prati avanture četvero mladih ljubavnika koji u mračnoj šumi iznad Atene padaju pod utjecaj magije nadnaravnih bića. Bitno je naglasiti da se radnja dešava u tokom jedne (Ivanjske) noći – u suštini taj je dan najduži, a noć najkraća u godini.

UVOD – Planira se vjenčanje Vojvode od Atene i kraljice Amazonki. Tokom festivala, dva mladića (Demetrije i Lisander) upoznaju Hermiju te se zaljubljuju u nju. Njen otac joj daje dozvolu da se uda za Demetrija, a ne za Lisandera (iako ona Lisandera voli). Zbog toga Hermija odluči pobjeći s Lisanderom, ali prije toga saopšti to svojoj prijateljici Heleni (koja je zaljubljena u Demetrija); a Helena saopšti to Demetriju u nadi da će mu se tako moći još više približiti. Svi oni na kraju trče u šumu jedno za drugim.

USPON – Grupa atenskih obrtnika pripremaju predstavu za predstavljanje na dan vojvodinog i kraljičinog vjenčanja, koju vježbaju u istoj šumi u kojoj su ovi ostali glavni likovi. Vilenjak Malik slučajno magične kapljice stavlja na Lisandrove oči dok je spavao (umjesto Demetrijinim), koji nakon buđenja ugleda Helenu i zaljubljuje se u nju. Isti vilenjak mijenja kostim jednom obrtniku (Vratilu) tijekom proble i Titanija (pod utjecajem iste magije) se zaljubljuje u njega.

KULMINACIJA – Dok se muškarci svađaju oko Helene (i Hermija ljuta na nju), Malik ih uspijeva sve razdvojiti da se ne bi pobili te kada zaspu, Malik im poništava djelovanje magije i ispravlja svoju grešku.

PAD - Hipolita, Tezej i Egej odlaze u lov i u šumi nalaze zaspale ljubavnike. Nakon što ih saslušaju, Tezej određuje da svi odu u Atenu i vjenčaju se po svojoj volji. Vratilo se vraća ostalim obrtnicima da bi uvježbavali predstavu.

ZAKLJUČAK – Svi glavni likovi su vjenčani. Odigra se predstava ‘’Piram i Tizba’’ koju su obrtnici pripremali. Malik završava predstavu tražeći od publike da se sjete svega ovoga kao da je bio san.



ZAKLJUČAK

Ovim seminarskim zaključujem da je Freytagova piramidalna struktura, koristan alat za razumijevanje dinamike Šekspirovih drama, ali također da nije jedina struktura kojom se drama općenito može voditi. Piramidom se može uočiti jasan ritam i način na koji se u ovim dramama oblikuje uspon, klimaks i rasplet, samo što se u Šekspirovim tragedijama očigledno to provodi kroz hamartiju, pathos, smrt i destrukciju, a u komedijama harmonijom i nekim vidom obnove pri kraju komada.