Nova sezona kulturnog samoubijanja zvanično je otvorena, a da staru, zimsku još niko nije formalno zatvorio. I ovog proljeća, odnosno ljeta Banjaluka će biti domaćica visokim uzvanicama polusvijeta. Pod krinkom kulture i umjetnosti, otkravljeni od zime,naftalinski kvaziintelektualci preplaviće amfiteatre,konferencijske sale i (ne)kulturne ustanove.
Serbischer Kulturbund:
Banja Luka već decenijama spada u redovnu stanicu na liniji Srpski svet - provincija, pa se tako između obala Vrbasa na semdičnom nivou usidri barem jedan akademik, umjetnik, profesor, kritičar ili sličan jebivjetar sa namjerom da neukom stadu razbaca znanje po livadi. Kako vrijeme odmiče, grad i njegova zvanična varijanta Grad (čitaj Gradska uprava) razvili su uslovni refleks kulturisanja, pa se tako i turistička ponuda, ali i infrastrukturni projekti usklađuju sa potrebama mnoštva kulturnjaka koji uglavnom iz Beograda, imaginarne prestonice srpstva navraćaju na konačenje, teferič i isprazno baljezganje u Banjaluku.
Za pretpostaviti je kako je iz istih razloga renovirana famozna Kuća Milanovića u kojoj bi ubrzo mogao da bude otvoren i svojevrsni
svesrpsko - kulturni nightclub, gdje će se u kulturnom srbovanju međusobno nadmetati vodeći regionalni poznavaoci srpske kulture, dok u bunovnom stanju budu teturali pod dejstvom zašećerene rakije ili bljutavog vina.
Ukoliko Kuća Milanovića bude isuviše mala, a potrebe zvanica znatno veće, Banjaluka na raspolaganju ima Banski dvor, Dom omladine, Narodno pozorište, ali i mnoštvo parkova pod otvorenim nebom, kao što je i ћирилични park na vakufskoj zemlji, gdje se bogu i vaseljeni na očima mogu organizovati naciromantična kulturna prela.
Ovosezonski raspored za period ljeto - proljeće otvaraju veterani palamuđenja, dva doktora, serolozi opšte prakse dr. Nele Karajlić i dr. Milo Lompar uz zanimljivu pratnju.
Nele i Lompar ponovo jašu pred Dverima kulture:
Sinoć, 21. maja u jednom privatnom ugostiteljskom objektu Nenad Janković, dijete sarajevskog Koševa, pod karijernim alter egom Nele Karajlić, održao je promociju svog novog muzičkog albuma Pijani brod.
Pijanim brodom exnadrealista ulazi u završni krug stvaralaštva, gdje solo pjesmama pokušava da povrati stari duh sa početka karijere. Naravno da ga novinari nisu poštedjeli aluzija na Zabranjeno pušenje, pa je tako govorio genijalnosti pjesme Zenica blues, koja mu je, kako i sam kaže obilježila karijeru. Nenad po potrebi rado niže hvalospjeve o Pušenju, ali mnogo radije, za rad monetarnog interesa pljuje na rodno mu Sarajevo.
Nezavisne novine
Glavni sponzor njegovog solističkog projekta je kompanija M:tel, a na promociji je bila prisutna i druga, ovjerena mrziteljica Sarajeva, direktorica M:tel-a Jelena Trivan.
Nezavisne novine
Zahvaljujući klimoglavskoj podršci režimu Aleksandra Vučića oboje su dobili ono što im treba: Jelena funkciju i moć ili makar njen privid, dok je Nenad iznova naprosio pokroviteljsku sadaku za recikliranje iščezlog talenta.
U nešto formalnijem izdanju 24. maja u Banjaluci će se, na predavanju pod nazivom Izazovi srpske kulture, pojaviti prof. dr. Milo Lompar, prof Vesna Trijić i Branimir Nešić.
Lompar, obožavalac lika i djela Milana Nedića, te njegov retorički restaurator redovan je gost u Banjaluci. Njegova predavanja ponajmanje se tiču njegove profesije, jer kao profesor srpskog jezika i književnosti Lompar prevashodno naklapa o važnosti kulture u svrhe očuvanja Srba na svim područjima gdje Srbi obitavaju.
Odgovor.ba
Za jednu naciju to je veoma važna, zdrava i opravdana tema, ali je pogubno da megafon iste bude tvrdokorni desničar zaljubljen u nacističkog kvislinga.
Pored Lompara, u Domu omladine predvanju će prisustvovati prof. Vesna Trijić, dežurna teoretičarka zavjera na opskurnim neošešeljevskim portalima, te Branimir Nešić, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Catena Mundi.
svetigora.com
Nešić je jedan od vodeći kulturnjaka svesrpske desnice oblikovan parazitskom bolešću mitskog svetosavlja. Od rane mladosti učestvuje u političkom životu Srbije, a u isti formalno ulazi kao suosnivač ekstremno desne stranke Dveri zajedno sa Boškom Obradovićem.
Pioniri postratnog klerofašizma veoma brzo su shvatili da je eksploatacija kulture i umjetnosti sastavni dio populističkog ekosistema. Uz to su, prema modelu usvojenom iz matice Rusije oblizali čmarove velikodostojnika, gradeći bliske odnose i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Iako već godinama glume opoziciju Vučiću, preživljavaju zahvljajući raznogeneracijskom loženju na ideje još radikalnije od onih koje provodi zvanični Beograd.
Catena mundi
Branimir Nešić je nekadašnji urednik Pravoslavlja, zvaničnog glasila Srpske patrijaršije, te časopisa Dveri srpske. Nakon pomenutih uredničkih angažmana Nešić i dverdžije osnivaju izdavaštvo Catena Mundi, ne bi li u novom celofanu lamše prodali prastare principe tradicijskog upravljanja državom.
Navedeno govorenije organizovano je u kooperaciju Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva Prosvjeta i Gradske uprave Banjaluka, što znači da se administracija grada u potpunosti slaže sa klerofašističkim narativom i promocijom istog.
Ukoliko su Lompar i Dveri najbolji i najaktuelniji ambasadori srpske kulture, onda je srpskoj kulturi najbolje da se ubije. Ili će je blagovremeno ugušiti veliki Srbi, svojom veličinom.
