Jučer sam pročitao dva članka objavljena na platformi Plenum, koje su pojedini novinari prenijeli na svojim Facebook profilima, koristeći selektivno izdvojene podatke kako bi umanjili značaj rada Vlade Unsko-sanskog kantona. U tim tekstovima iznesena je tvrdnja da je općina Tešanj ekonomski stabilnija od čitavog jednog kantona, iako je riječ o administrativno i funkcionalno potpuno različitim sistemima koji se ne mogu posmatrati kroz isti okvir.

Metodologija na kojoj je zasnovano takvo poređenje temelji se na podacima o fiskalnom prometu, što samo po sebi ne može predstavljati pouzdanu osnovu za donošenje ovako ozbiljnih zaključaka.

I bez formalne ekonomske ekspertize, dovoljno je sagledati prirodu fiskalnih podataka da bi se razumjelo kako ovakvo poređenje nije metodološki održivo. Upravo zato je važno da se informacije provjeravaju bez obzira s koje strane dolaze, jer u vremenu u kojem živimo javnosti se često nude pojednostavljene interpretacije podataka koje više služe stvaranju percepcije nego objektivnom prikazu stvarnog stanja.

Tvrditi da jedna općina ekonomski nadmašuje cijeli kanton isključivo na osnovu fiskalnog prometa predstavlja statistički pogrešno i metodološki neodrživo poređenje. Iako su podaci o fiskalnom prometu tehnički tačni, zaključci koji se iz njih izvode nisu.

Fiskalni promet prikazuje ukupnu vrijednost izdatih računa kroz fiskalne uređaje i prvenstveno služi kao pokazatelj obima trgovine i prodaje, a ne stvarne ekonomske snage određene teritorije. Takvi podaci ne pokazuju koliko novca ostaje u lokalnoj zajednici, ne prikazuju bruto domaći proizvod, niti daju realnu sliku životnog standarda stanovništva.

Zbog toga općina poput Tešnja u ovakvim poređenjima može djelovati snažnije u brojkama zbog visokog prometa na relativno malom prostoru, kao i zbog koncentracije firmi registrovanih na jednoj adresi, iako njihovo poslovanje često obuhvata mnogo šire tržište. Međutim, to ne znači da sav ostvareni promet ostaje unutar te lokalne zajednice, niti da općina raspolaže većim ukupnim ekonomskim kapacitetom od jednog kantona.

Mnogo realnije i metodološki ispravnije bilo bi poređenje općine sa općinom ili grada sa gradom, jer bi se tek tada mogla dobiti objektivna slika ekonomskih odnosa.

Podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine nesporno pokazuju da Tešanj ima izuzetno visok fiskalni promet u odnosu na svoju veličinu, što potvrđuje snažnu industrijsku koncentraciju i razvijenu privrednu aktivnost.

Međutim, tvrdnja da Tešanj ekonomski „nadmašuje“ Unsko-sanski kanton proizlazi iz pogrešnog tumačenja fiskalnih podataka i poređenja administrativno neuporedivih sistema.

Ispravno čitanje tih podataka ne pokazuje pobjednika, nego dvije različite ekonomske strukture koje funkcionišu po potpuno različitim principima.