Istraga državnog tužilaštva u predmetu o Sarajevo safariju vrši se po prijavi koja datira još iz 2022. godine. Posebni odjel za ratne zločine nije zatražio istražne radnje protiv konkretno osumnjičenih lica. Tužilaštvo negira da se protiv predsjednika Srbije vodi zasebna istraga.
Neutvrđeni navodi:
22. marta hrvatski novinar Domagoj Margetić na svom Instagram profilu objavio je informaciju da Tužilaštvo BiH u jednom od predmeta obrađuje predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Predmet koji je prema Margetićevim navodima zaveden pod djelovodnim brojem
T20 0 KTARZ 0022849 22
tiče se ratnih zločina u okolini Sarajeva, a konkretno bi trebalo da se odnosi na ljudske safarije. U interesu javnosti obratili smo se Tužilaštvu BiH koje negira da se vodi istraga protiv Vučića, ali da je formiran predmet o pomenutim ratnim zločinima na osnovu prijave iz 2022. godine.
Pravosudni organi već četiri godine istražuju ratni zločin lova na ljude, ali Posebni odjel za ratne zločine do sada nije pokrenuo nijednu istragu koja se odnosi na konkretna lica. Zanimljivo je da na zvaničnoj stranici Tužilaštva nije moguće učitati spisak tužilaca Odjela I (ratni zločini), kao ni njihove biografije. Nakon nedavnog premještaja iz Odjela za organizovani kriminal i korupciju, tužilac Džermin Pašić je postao šef Posebnog odjela za ratne zločine.
Optužnice u predmetu o Sarajevo safariju idalje su na čekanju, a pritisak domaće i regionalne javnosti sve je veći. Ostaje pitanje da li je uloga Aleksandra Vučića kao vikend četnika dovoljna da zasluži zasebnu istragu ili će se naklonošću Tužilaštva spasiti bilo kakve odgovornosti?
Šta do sada znamo?
Aleksandar Vučić nekadašnji je član Srpske radikalne stranke koju je u jeku demokratizacije bivše države osnovao Vojislav Šešelj. Radikalna stranka imala je i svoje neformalno, oružano krilo - paravojnu formaciju Beli orlovi.
Šešeljevci kako im je tada tepala javnost, učestvovali su u ratnim zločinima nad Hrvatima u Slavoniji i na Kordunu, a nisu zaobišli ni bitku za Vukovar. U saradnji sa jedinicama pod komandom Željka Ražnatovića Arkana izvršili su nekoliko pokolja u okolini Višegrada.
Haški tribunal sudio je Šešelju za ratne zločine, budući da je i sam bio prisutan na ratištima, ali je proces okončan u korist predsjesnika SRS nakon trinaest godina.
Aleksandar Vučić prvi se put pojavljuje u okruženju Sarajeva 1993. godine.
Prema sopstvenim navodima radio je kao novinar i prevodilac. Ono što istraživanja medija iz regiona, kao i arhivska dokumentacija koja je javno dostupna pokazuju, jeste da je Vučić bio upisan na spisak saradnika Slavka Aleksića. Vučić je, prema idalje nedokazanim tvrdnjama, organizovao transport turista iz inostranstva koji su dolazili na obronke Sarajeva kako bi pucali na civile.
Jedan od safari posjetilaca čije je prisustvo, ali i pucanje na sarajevske civile dokazano je i Eduard Limonov. Ruski pisac i ovjereni desničar potpisivao je svoje romane na Palama prilikom posjete Radovanu Karadžiću, kako bi pružio podršku srpskom narodu.
Presuđeni ratni zločinac tada je objašnjavo romanopsicu kako ga zapaljene munare i neboderi podsjećaju na tamjan.
Prisustvo stranih državljana na položajima Vojske Republike Srpske iznad Sarajeva zabilježio je i poljski režiser Pavel Pavlikovski u svom dokumentarnom filmu Serbian Epics. Pavlikovski je 2013. godine nagrađen Oskarom u kategoriji najboljeg stranog filma za film Ida.
Italijanske pravosudne agencije već su započele istražne radnje u predmetu o Sarajevo safariju, budući da do sada poznati detalji govore u prilog činjenici da je najveći broj vikend snajperista u BiH došao upravo iz Italije, a da je njihov safari vodič od Beograda do Pala bio upravo Aleksandar Vučić.
Tužilaštvo u Milanu pokrenulo je istragu još u julu 2025. godine po prijavu italijasnkog pisca i novinara Ezia Gavazzenija. Istragu vodi tužilac Alessandro Gobbis, a Gavazzeni je objasnio da su dobrovoljci na safari dolazili pod krinkom humanitarnih akcija, te da je najveći broj istih dolazio iz pokrajina Trivento, Pijemont i Lombardija. Pravosudni organi u Italiji istražuju državljane te zemlje koji su učestvovali u organizaciji lova na ljude, ali državljani BiH i Srbije koji su učestvovali u ovim ratnim zločinima predmet su domaćih pravosudnih institucija.
Razmjere gnusnosti koje Sarajevo safari dostiže iz dana u dan sve su veće, ali je činjenica da ćemo na pravosudni epilog čekati još dugo.
