Dok građani Unsko-sanskog kantona svakodnevno osjete posljedice neadekvatnog upravljanja javnim sredstvima, Vlada kantona i dalje održava status quo koji podsjeća više na „digitalni zid tajnosti“ nego na otvorenu i odgovornu administraciju. Zvanična web stranica Vlade USK, prema ocjenama stručnjaka, spada u kategoriju „digitalnog otpada“ – nefunkcionalna, zastarjela i gotovo neupotrebljiva.

Ono što zabrinjava je činjenica da ovakav propust nije nov, niti izoliran slučaj. Prethodne Vlade, kao i aktuelna, svjesno ili nesvjesno krše Ustav Bosne i Hercegovine, koji garantuje građanima pravo na informaciju i transparentnost u trošenju javnog novca. Umjesto da se građanima olakša uvid u budžetske tokove, informacije o dodjeli sredstava udruženjima građana, poticajima u privredi i turizmu ili finansiranju različitih projekata, danas su nedostupne ili predstavljene u tehnički neupotrebljivom obliku.

Istraživanje stanja web stranice Vlade USK otkriva niz problema: nejasne strukture menija, zastarjele PDF tabele koje nije moguće pretraživati, nepostojeće linkove i nepostojanje interaktivnih prikaza. Građani su ostavljeni da pogađaju ili traže podatke kroz zahtjeve po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, što je spor, birokratski i često neefikasan proces. Dok drugi kantoni u Federaciji Bosni i Hercegovini ulažu u moderne platforme za transparentno praćenje javnih sredstava, Unsko-sanski kanton ostaje zarobljen u digitalnom mraku.

Posebno je alarmantna nedostupnost službenih glasnika USK, koji su osnovni pravni izvor za sve koji žele pratiti važeće propise, uredbe i zakone kantona. Umjesto da građani imaju besplatan pristup, Vlada USK naplaćuje 200 KM godišnje za pristup službenim glasnicima, čime se efektivno koče potencijalni investitori i sve zainteresovane strane koje žele upoznati važeće propise. Takva praksa obeshrabruje domaće i strane kapitalne ulagače i šalje jasnu poruku: zakon i regulativa kantona ostaju zatvoreni za širu javnost, dok privilegovani imaju pristup informacijama.

Dodatni apsurd i simbol netransparentnosti dolazi iz samog budžeta USK – svake godine Vlada plaća nevjerovatnih 24.000 KM za domenu svoje web stranice i zakup servera. Kako jedna domena i zakup servera može koštati ovakav iznos, nitko u javnosti ne zna. Ova stavka iz budžeta postala je simbol nepotrebnog trošenja javnog novca i dodatnog dokaza da Vlada nema ozbiljan plan upravljanja digitalnom infrastrukturom.

Posebno je kritičan i pristup sjednicama Vlade USK. Građani poreski obveznici i istraživački novinari nemaju uvida u cjelovite informacije sa sjednica Vlade. Obavijesti koje se objavljuju su šture, dijele se na kapaljke, a pojedine tačke dnevnog reda ostaju potpuno nepoznate javnosti. Takav pristup sistematski obeshrabruje kontrolu rada Vlade, podgrijava sumnju u donošenje odluka iza zatvorenih vrata i direktno krši princip odgovornosti javne uprave prema građanima.

Posebno problematično je i dodjeljivanje sredstava raznim udruženjima građana i podsticaji u turizmu, privredi i drugim oblastima. Građani nemaju jasne kriterije niti uvid u to kako se određuju beneficirani projekti i zašto određene inicijative dobijaju finansijsku podršku, dok druge, potencijalno korisne, ostaju zanemarene. Takva praksa ne samo da narušava povjerenje u institucije, nego stvara prostor za zloupotrebe i favoriziranje pojedinaca ili grupa.

Stručnjaci za javnu upravu upozoravaju: digitalna transparentnost nije luksuz niti estetska opcija – to je osnovni alat odgovorne administracije i ključ u borbi protiv korupcije. U praksi, to znači da Vlada USK treba omogućiti pristup podacima u preglednim tabelama, grafikonima i interaktivnim prikazima koji su razumljivi i dostupni svim korisnicima interneta, uključujući one sa smanjenim digitalnim vještinama.

I dok građani, nevladine organizacije i mediji upozoravaju na neadekvatnost i štetnost ovakvog stanja, reakcija Vlade je spora i nema najave da će se eventualno unaprijediti web stranica ili poboljšati dostupnost.

Pitanje koje se postavlja je jednostavno, ali suštinski: hoće li aktuelna Vlada USK napokon prepoznati hitnost problema i donijeti konkretnu odluku da javni novac bude transparentno prikazan i dostupan svima, ili će i dalje nastaviti praksu „skrivanja“ budžetskih tokova iza zastarjelih digitalnih platformi i birokratskih prepreka?

Građani Unsko-sanskog kantona, ali i cijele BiH, sve jasnije prate primjere drugih kantona gdje je digitalna transparentnost postala stvarnost, i očekuju da izvršna vlast u USK konačno shvati da tajming više ne dopušta odlaganja. Ako se ništa ne promijeni, aktulna Vlada će nastaviti da balansira na rubu zakonskih propusta i gubitka povjerenja javnosti – a pitanje je koliko dugo građani mogu čekati dok se njihovi porezi troše u sjenama birokratskog mraka.