Dobro obavješteni izvori unutar opozicije iz Republike Srpske potvrdili su da će Draško Stanivuković nakon opštih izbora 2026. godine biti jedan od ključnih faktora u formiranju vlasti unutar samog entiteta, ali vrlo vjerovatno i na državnom nivou.
Predsjednik PDP-a projektovan je kao sljedeći veliki vazal zvaničnog Beograda, ali uz simpatije međunarodne zajednice. Jasne instrukcije i politička predskazanja predstavnici SNSD-a dobili su tokom prošle sedmice u prestonici Srbije.
Na sastanku iza zatvorenih vrata i bez kamera rukovodstvu stranke Milorada Dodika naloženo je da ne opstruišu rad Stanivukovića, te da se kao i u instrukcijama OHR-a izvrši mirno povlačenje Dodika sa čela stranke. Sastanku u Beogradu prisustvovali su pored političara iz RS-a i visokopozicionirani kadrovi Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića i Socijalističke partije Ivice Dačića.
Bez obzira da li će SNSD biti poražen na opštim izborima iduće godine ili ne, Draška Stanivukovića čeka mjesto u vladajućoj strukturi. Bilo u koaliciji sa dosadašnjim neprijateljima ili sa ostatkom opozicije.
Sličnu strategiju Vučić je pokušao da primjeni i sa Jelenom Trivić 2022. godine, ali je izbornom krađom i zbijanjem sopstvenih redova Dodik tada poslao jasnu poruku da mu niko još ništa ne može.
Tri godine kasnije o svojoj političkoj sudbini ponajmanje odlučuje sam.
Gradonačelniku Banjaluke predstojeći vanredni izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska ne znače mnogo, upravo zbog toga što on nije jedan od kandidata. Taktičkih ih minira raslojavanjem opozicije ne bi li prema instrukcijama sa one strane Drine kupio još mlado vremena SNSD - u.
Osnivanjem nadpolitičkog pokreta Stanivuković pokušava da isfiltrira buduće kadrove drugih stranaka sa kojima može da sarađuje.
Pokret kojem za sada pristupa dio kadrova DEMOS-a i stranka bivšeg prvotimca SNSD-a, Igora Radojičića (Nezavisni pokret - Svojim putem) najavljen je kao platforma koja ne isključuje individualnost stranaka, pa će tako Stanivuković moći pored PDP-a da kontroliše i širi spektar interesnih saveznika.
Osnivačka skupština biće održana 27.10. u banjalučkoj dvorani Borik, a očekuje se prisustvo 5 do 6 hiljada ljudi.
SDS će pred naredne izbore biti nedovoljno moćan da samostalno odlučuje o svojoj sudbini, te je za očekivati da se prikloni Stanivukoviću.
Upravo je farsoidno hapšenje bivšeg lider ove stranke, Milana Miličevića bilo orkestrirano iz Beograda, a Miličević je znajući kakvi su širi planovi za budućnost, bez mnogo pompe prihvatio odlazak u red političkih rezervista, odakle bezbjedne može da priprema penzionisanje.
Isti izvor sa početka teksta navodi da je Miličević od samog početka procesa protiv koji je protiv njega poveden bio svjestan odakle dolaze naredbe za njegovo uklanjanje.
Odlaskom Milana Miličevića sa čela SDS-a očišćena je posljednja opoziciona prepreka za prohodnost Drašku Stanivukoviću.
Jasan signal iz Beograda, a vrlo vjerovatno i iz Zagreba stigao je do Dragan Čovića, lider HDZ-a. Ovo ne treba da čudi jer je prvi u Hrvata već godinama minimum pola koraka ispred drugih političkih aktera. Uvijek na pravom mjestu u pravo vrijeme, uvijek sa onima koji su najpodesniji za sprovođenje interesa Hrvatske demokratske zajednice.
U akciji rukopoloženja Stanivukovića, Čović je zadužen za njegovu doevropeizaciju i imidž pred zapadnim saveznicima.
Čović je u svrhe održavanja na vlasti počeo da briše prašinu i sa starih koaliconih partnera, pa se tako aktivno vode pregovore između njegovog HDZ-a i SDA Bakira Izetbegovića, što je sinoć u programu Federalne TV potvrdio Ilija Cvitanović, funkcioner HDZ 1990.
Podsjećanja radi, posljednji put kada je SNSD izguran iz vladajuće kombinatorike, nakon opštih izbora 2014. godine, vijeće ministara sklopljeno je zahvaljujući koaliranju upravo između HDZ- a i SDA, uz svesrdnu podršku opozicije iz RS-a (SDS, PDP, NDP).
Tada je predsjedavajući vijeća ministara postao Denis Zvizdić, koji će nekoliko godina kasnije preći u novoosnovani NiP.
Zbog kratkog pamćenja glasača vrijedi napomenuti da je ista ova garnitura stranaka činila vlast u Bosni i Hercegovini i nakon prvih višestranačkih izbora.
Suština ostaje ista, politika strogih etničkih linija uz teške kompromise oko ključnih pitanja, te pokušaj oživljavanja evropskog puta, ali sa novim izvršiocima i sve to kroz malo više od godinu dana.
Živi bili, pa vidjeli.
Nađimo se ovdje u novembru 2026. godine.
