U političkom i pravnom prostoru Unsko-sanskog kantona rijetko se pojavljuju situacije koje tako jasno otvaraju pitanje vjerodostojnosti javnih funkcionera kao što je slučaj aktuelnog gradonačelnika Bihaća i bivšeg direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (ZZO USK). Dvije njegove izjave, izrečene u različitim vremenskim i institucionalnim kontekstima – jedna javno na press konferenciji, a druga u svojstvu svjedoka pred Kantonalnim tužilaštvom USK – sadrže ozbiljne i teško pomirljive razlike koje otvaraju niz pitanja od javnog interesa.

Radi se o izjavama koje se odnose na razloge smjene tadašnjeg direktora ZZO USK, odnosno na okolnosti koje su prethodile toj smjeni, te eventualni politički uticaj ili pritisak povezan s konkretnim imenima i porodičnim vezama.

Javna izjava iz 2019: Jasna tvrdnja o političkom motivu

Na press konferenciji održanoj 04. decembra 2019. godine, tadašnji direktor ZZO USK, a danas gradonačelnik Bihaća, javno je iznio tvrdnje koje su nedvosmisleno ukazivale na političku pozadinu njegove smjene. Tom prilikom izjavio je:

"Nadalje, donio sam odluku da po nalogu interne revizije razrješim članove komisije za ortopedska pomagala jer je revizor utvrdio da je postojanje te komisije neopravdano sa finansijske strane, a s druge strane i komplikuje proceduru ostvarivanja prava na ortopedska pomagala. U ovom momentu zaista ne mogu govoriti imenima, ali mogu reći da je Premijer lično uputio službeni dopis i pitao u konkretnom slučaju zbog čega je to urađeno. Činjenica da je smijenjeni član komisije zapravo član porodice jedne skupštinske zastupnice ustvari je jedan od pravih razloga moje smjene."

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD VIDEO ZAPISA

IZVOR: FB STRANICA POLITIČKOG POKRETA "POMAK"

IZVOR: "RTV USK"

Ova izjava, data pred medijima i javnošću, implicirala je postojanje direktne veze između njegove smjene i činjenice da je određena osoba, koja je bila predmet njegovih kadrovskih odluka, član porodice jedne skupštinske zastupnice. Također, izjava je sadržavala tvrdnju da je tadašnji premijer lično intervenisao putem službenog dopisa, što dodatno ukazuje na moguće političko djelovanje unutar institucionalnih procesa.

Takva formulacija nije ostavljala mnogo prostora za drugačije tumačenje. Javnosti je predstavljena slika u kojoj je politički faktor imao direktnu ulogu u njegovoj smjeni, a porodična povezanost određenog lica s politički izabranim zvaničnikom označena je kao „jedan od pravih razloga“ za donošenje te odluke.

Izjava pred Tužilaštvom 2025: Potpuno drugačija verzija događaja

Suprotno toj javnoj izjavi, gotovo šest godina kasnije, dana 03. februara 2025. godine, isti akter dao je izjavu Kantonalnom tužilaštvu USK u svojstvu svjedoka, u kojoj je iznio bitno drugačiju verziju događaja.

Prema zapisniku iz njegove svjedočke izjave:

„Svjedok ističe da su se nakon toga pojavile špekulacije u medijima da je to učinjeno isključivo zbog toga što je smijenio dr. Kulenovića, a koji je suprug zastupnice Kulenović Fatke. Međutim svjedok naglašava da ga nikada po tom osnovu niko nije kontaktirao niti zastupnica Kulenović niti njen suprug niti je to bio predmet razgovora sa bilo kojim drugim političkim akterima. Također dodaje da u tome periodu nije ni znao da je dr. Kulenović zapravo suprug zastupnice Fatke Kulenović.“

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD FAKSIMILA

Ova izjava predstavlja suštinski zaokret u odnosu na onu iz 2019. godine. Dok je ranije tvrdio da je porodična povezanost sa skupštinskom zastupnicom bila „jedan od pravih razloga“ njegove smjene, u kasnijem iskazu navodi da niko nije vršio kontakt s njim po tom osnovu, da to nije bio predmet razgovora s političkim akterima, te da u relevantnom periodu nije imao saznanja o postojanju porodične veze između konkretnih osoba. Drugim riječima, dok je ranije javno ukazivao na politički motiv povezan s porodičnim odnosima, kasnije je pred pravosudnim organima negirao postojanje bilo kakvog saznanja o toj vezi, kao i postojanje političkog uticaja po tom osnovu.

Ključno pitanje: Kako su moguće dvije međusobno suprotne izjave?

Upoređujući sadržaj ove dvije izjave, jasno se uočava ozbiljna kontradikcija koja nadilazi pitanje interpretacije ili nijansi u formulaciji. Razlika nije samo u naglasku, već u samoj suštini tvrdnji.

U prvoj izjavi, iz 2019. godine, bivši direktor iznosi tvrdnju da je porodična povezanost sa skupštinskom zastupnicom bila jedan od stvarnih razloga njegove smjene, implicirajući postojanje političkog motiva i institucionalne reakcije na njegovu odluku.

U drugoj izjavi, datoj Tužilaštvu 2025. godine, isti akter navodi da nije bio kontaktiran po tom osnovu, da to nije bio predmet političkih razgovora, te da nije imao saznanja o postojanju porodične veze u relevantnom periodu.

Takva razlika otvara legitimna pitanja o tome koja od ove dvije verzije odražava stvarno stanje događaja.

Javna odgovornost i pravne implikacije

U demokratskom društvu, javni funkcioneri imaju posebnu obavezu istinitog i dosljednog informisanja javnosti, kao i davanja tačnih izjava pred pravosudnim organima. Javne izjave izrečene na press konferencijama predstavljaju oblik javne odgovornosti i komunikacije sa građanima, dok izjave date pred tužilaštvom imaju poseban pravni značaj jer se daju u okviru službenog postupka.

Eventualne razlike između javnih i svjedočkih izjava mogu imati različite uzroke, uključujući promjenu saznanja, različitu interpretaciju događaja ili naknadno preciziranje okolnosti. Međutim, kada se radi o suštinski suprotnim tvrdnjama o ključnim činjenicama – poput postojanja ili nepostojanja političkog uticaja i ličnog saznanja o relevantnim vezama – takve razlike postaju pitanje od nesumnjivog javnog interesa.

Povrh svega, važno je podsjetiti da Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine propisuje krivično djelo „davanje lažnog iskaza“. Prema članu 348. Krivičnog zakona FBiH, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku da lažni iskaz može biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, dok lažan iskaz u krivičnom postupku može biti kažnjen zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, a u slučaju naročito teških posljedica za oštećenog i do deset godina. Također, ako učinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije donošenja konačne odluke, može biti kažnjen lakše ili oslobođen kazne (čl. 348 KZ FBiH).

Povjerenje građana u institucije i njihove predstavnike u velikoj mjeri zavisi od dosljednosti i vjerodostojnosti izjava koje ti predstavnici daju, kako javno, tako i u institucionalnim postupcima.

Pitanje političkog integriteta i povjerenja javnosti

Ovaj slučaj ne otvara samo pravna, već i ozbiljna politička i etička pitanja. Ukoliko je javna izjava iz 2019. godine bila tačna, tada se postavlja pitanje političkog uticaja na institucionalne procese. Ukoliko je, pak, tačna izjava data Tužilaštvu 2025. godine, tada se postavlja pitanje razloga zbog kojih je javnosti ranije predstavljena drugačija verzija događaja.

U oba scenarija, javnost ima legitimno pravo da traži jasno objašnjenje i dosljednost, posebno imajući u vidu da se radi o osobi koja danas obavlja jednu od najodgovornijih izvršnih funkcija na lokalnom nivou.

Politički integritet ne podrazumijeva samo zakonitost postupanja, već i dosljednost u javnom govoru i odgovornost prema izrečenim riječima. Izjave javnih funkcionera nisu privatne refleksije, već dio javnog zapisa koji oblikuje percepciju građana o transparentnosti i vjerodostojnosti vlasti.

Javnost ima pravo na istinu

U ovom trenutku, činjenice su jasne u onoj mjeri u kojoj su dokumentovane kroz dvije zvanične izjave istog aktera – jednu javnu, izrečenu pred medijima 2019. godine, i drugu datu u svojstvu svjedoka pred Kantonalnim tužilaštvom USK 2025. godine.

Njihova međusobna neusklađenost predstavlja pitanje od nesumnjivog javnog interesa i zahtijeva jasno i nedvosmisleno pojašnjenje, posebno imajući u vidu da se radi o osobi koja danas obavlja jednu od najodgovornijih izvršnih funkcija na lokalnom nivou.

Autor ovog članka je, u cilju potpunog i objektivnog informisanja javnosti, uputio zvaničnu molbu gradonačelniku Bihaća, bivšem direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, da se očituje o navedenim razlikama u izjavama. Do dana objave ovog teksta, odgovor na navedenu molbu nije zaprimljen.

Radi potpunog i objektivnog informisanja javnosti, redakcija ostaje otvorena za očitovanje gradonačelnika Bihaća povodom navedenih kontradikcija, kako bi javnosti pružio svoje pojašnjenje i eventualno razriješio postojeće nedoumice.




Ovaj tekst zasniva se na javno izrečenoj izjavi sa press konferencije održane 04.12.2019. godine i sadržaju izjave date Kantonalnom tužilaštvu USK dana 03.02.2025. godine, bez prejudiciranja bilo kakve pravne odgovornosti. Redakcija zadržava pravo objave eventualnog naknadnog odgovora ili demantija, u skladu sa profesionalnim i zakonskim standardima informisanja.