Jedna sjednica državnog parlamenta pojedinim zastupnicima iz USK donosila je i do 7.700 KM, dok je prosječna plata u kantonu 1.200 KM. U pitanju nisu procjene, već zvanični obračuni.
Na osnovu zvaničnih podataka o isplaćenim primanjima, javnosti je dostupan detaljan finansijski pregled ukupnih naknada koje su u periodu od 1. decembra 2022. do 31. decembra 2025. godine ostvarili zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Unsko-sanskog kantona. U navedenom periodu održano je ukupno 35 sjednica, a podaci se odnose na trojicu zastupnika koji su u tom vremenu predstavljali ovaj kanton na državnom nivou.
Ukupna primanja trojice zastupnika iz Unsko-sanskog kantona iznose 739.122,55 KM, a obuhvataju redovne mjesečne plate, paušalne naknade i druge dodatke propisane važećim zakonima i aktima Parlamentarne skupštine BiH. Iako se parlamentarni rad ne može mjeriti isključivo finansijskim pokazateljima, visina isplaćenih iznosa neminovno otvara pitanje odnosa između javnog troška, stvarnog angažmana i konkretnih efekata po sredinu iz koje zastupnici dolaze.
Ko je koliko zaradio
Najviša ukupna primanja ostvario je Albin Muslić (SDP BiH), u iznosu od 271.084,85 KM. Slijedi Jasmin Emrić (NES BiH) sa ukupno 241.266,43 KM, dok je Šemsudin Dedić (SDA BiH) u istom periodu ostvario 226.771,27 KM.
Kada se ovi iznosi podijele s brojem održanih sjednica, dolazi se do prosječnih primanja po zasjedanju. Tako je Albin Muslić po jednoj sjednici u prosjeku ostvarivao 7.745,28 KM, Jasmin Emrić 6.893,33 KM, dok je Šemsudin Dedić po sjednici prihodovao 6.479,18 KM. Riječ je o iznosima koji jasno ilustruju finansijsku težinu jednog zastupničkog mandata u državnom parlamentu.
Posebni dodaci: značajan dio ukupnih isplata
Analiza strukture primanja pokazuje da značajan dio ukupnog iznosa ne čini isključivo osnovna zastupnička plata, već i posebni dodaci koji se isplaćuju pored redovnih primanja.
Sva trojica zastupnika ostvarila su paušalne naknade u identičnom iznosu od 32.910,00 KM. Ovi paušali su isplaćivani pored redovnih mjesečnih plata, a odnose se na period u kojem je održano 35 sjednica Predstavničkog doma PS BiH. Kada se paušalni iznos stavi u odnos s brojem sjednica, dolazi se do podatka da je svaki zastupnik samo po ovom osnovu ostvarivao 940,29 KM po jednoj sjednici, iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Pored paušala, Albin Muslić (SDP BiH) ostvario je i dodatne naknade po više osnova: 8.857,16 KM za odvojeni život, 13.117,79 KM za tzv. četiri vikenda, te 8.086,30 KM na ime dnevnica. Naknada za topli obrok evidentirana je kod Šemsudina Dedića i Albina Muslića, u iznosu od po 4.500,00 KM.
Ovi podaci jasno pokazuju da ukupna primanja zastupnika ne predstavljaju samo fiksnu platu, već zbir više finansijskih prava koja se, kroz mandat, pretvaraju u značajan budžetski izdatak.
Poređenje s realnim sektorom
U poređenju s ekonomskom stvarnošću u Unsko-sanskom kantonu, razlika postaje posebno izražena. Prosječna primanja radnika u realnom sektoru u USK iznose oko 1.200 KM mjesečno. Drugim riječima, iznos koji prosječan radnik zaradi za gotovo šest mjeseci rada, pojedini zastupnici u državnom parlamentu ostvare za jednu sjednicu, dok samo paušal po sjednici iznosi gotovo cjelokupnu prosječnu mjesečnu platu u kantonu.
Brojevi koji ostavljaju prostor za procjenu
Iako se parlamentarni rad ne može svesti isključivo na broj sjednica, podatak da je u nešto više od tri godine održano 35 sjednica, uz skoro 740.000 KM isplaćenih zastupnicima iz jednog kantona, neminovno nameće pitanje odnosa između visine primanja i stvarnog političkog učinka.
Koliko su ovi zastupnici u navedenom periodu učinili za Unsko-sanski kanton, koliko su inicijativa pokrenuli i kakve su konkretne koristi građani imali od njihovog mandata – pitanja su na koja ne nudimo gotove odgovore. Čitateljima ostavljamo da sami procijene da li su ova primanja adekvatna učinku zastupnika i očekivanjima građana Unsko-sanskog kantona.
Jer brojke su jasne. Procjena njihove opravdanosti ostaje – javnosti.
