fb-analytics

Freedom. Responsibility. Truth.

PRILOZI: Odbio je odgovoriti na novinarski upit, ali činjenice ne lažu – gradonačelnik je LAGAO Tužilaštvu!

cover image

Gradonačelnik Bihaća odbio je odgovoriti na pitanja, ali njegove laži pred Tužilaštvom ne mogu ostati neotkrivene. Što se zapravo dogodilo?

Politička odgovornost nije samo pitanje političkog opredjeljenja, već i visoke etičke odgovornosti. Građani imaju pravo očekivati od svojih izabranih predstavnika da postupaju u skladu sa zakonom, u interesu svih, a ne samo svojih političkih saveznika. No, posljednja dešavanja u Bihaću, gdje gradonačelnik nije odgovorio na ozbiljna pitanja istraživačkog novinara, postavljaju ozbiljne sumnje u njegovu političku vjerodostojnost.

Gradonačelnik Bihaća nije reagirao na upit koji je postavljen u vezi s njegovim iskazom pred Kantonalnim tužilaštvom Unsko-sanskog kantona (USK). Tema pitanja odnosila se na razlike između njegove javne izjave sa press konferencije 04.12.2019. godine i iskaza koji je dao kao svjedok u istrazi o trgovini političkim utjecajem, u kojoj je upletena zastupnica u Skupštini USK, Fatka Kulenović. Iako je istraživački novinar plenum.ba zatražio službeni odgovor, gradonačelnik Bihaća je, očigledno, odlučio šutjeti, ne reagirajući ni na pitanje koje je postavljeno niti na ozbiljnu sumnju koja se pojavila zbog nesuglasica između njegovih izjava.

Ovo nije samo slučaj političkog nesuglasja – to je pitanje povjerenja građana u institucije, transparentnosti vlasti i ulogu političkih figura u oblikovanju javnog mnijenja. Naime, razlike između izjave koju je gradonačelnik dao na press konferenciji i onih koje je dao pred Tužilaštvom ne mogu biti zanemarene. Ove razlike ne samo da dovode u pitanje vjerodostojnost gradonačelnika, već otvaraju vrata ozbiljnih sumnji na političku manipulaciju i trgovinu političkim utjecajem.

Nesuglasice koje ne smiju biti ignorirane

Na temelju analize dostupnog video materijala i preslike Naredbe o obustavi istrage, jasno je da postoji značajna nesklada između javnih izjava gradonačelnika i iskaza pred Tužilaštvom. Ove razlike postavljaju nekoliko ključnih pitanja koja se tiču njegove odgovornosti kao izabranog političkog dužnosnika. Da li gradonačelnik Bihaća smatra da su obje izjave tačne i potpune, unatoč njihovoj očiglednoj neskladi? Ako je tako, zašto je došlo do nesuglasica između njegovih iskaza pred medijima i pred pravosudnim institucijama? Je li moguće da je u nekoj od svojih izjava naveo neistinitosti, bilo svjesno ili nesvjesno?

Ovdje nije riječ samo o političkom prevarantu koji pokušava prikriti vlastite propuste. Ovdje je u pitanju ozbiljna institucionalna odgovornost. Kako bi građani mogli vjerovati svom gradonačelniku, ako njegove izjave nisu dosljedne, ako nije u stanju objasniti razlike u vlastitim iskazima pred pravosudnim tijelima? Kroz ovakvo ponašanje, gradonačelnik Bihaća ne samo da slabi vlastitu političku vjerodostojnost, već ugrožava povjerenje u institucije, koje bi trebale biti simbol vladavine prava.

Ovdje nije riječ o nekoj trivijalnoj nesuglasici. Gradonačelnik je svjedočio u predmetu koji se odnosi na ozbiljno kazneno djelo – trgovinu političkim utjecajem. Ako su izjave koje je dao u medijima i pred tužilaštvom različite, to znači da bi mogao postojati ozbiljan problem u cijeloj istrazi. Ako se dokazano utvrdi da su njegove izjave pred pravosudnim tijelima netačne, to bi moglo imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Povrh svega, važno je podsjetiti da Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine propisuje krivično djelo „davanje lažnog iskaza“. Prema članu 348. Krivičnog zakona FBiH, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku da lažni iskaz može biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, dok lažan iskaz u krivičnom postupku može biti kažnjen zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, a u slučaju naročito teških posljedica za oštećenog i do deset godina. Također, ako učinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije donošenja konačne odluke, može biti kažnjen lakše ili oslobođen kazne (čl. 348 KZ FBiH).

Zašto šutnja Kantonalnog tužilaštva?

I dok gradonačelnik Bihaća uporno izbjegava odgovoriti na postavljena pitanja, tu se postavlja još jedno ključno pitanje – zašto Kantonalno tužilaštvo USK nije reagiralo na očite nesuglasice u iskazima? U zemlji gdje su političke stranke često upletene u međusobne odnose i ovisne o političkoj moći, pravi test za pravosudne institucije je u tome hoće li imati hrabrosti suočiti se s tim političkim pritiscima i osigurati da se svi procesi odvijaju u skladu s zakonom.

Kantonalno tužilaštvo USK bi trebalo biti nepristrano, a ne pod političkim utjecajem. Međutim, šutnja tužilaštva, koja traje unatoč ozbiljnoj situaciji, izaziva sumnje. Ako pravosudne institucije ne reagiraju kada postoje očigledne nesuglasice u svjedočenjima visokih političkih figura, kako možemo biti sigurni da će reagirati u drugim, manje očiglednim slučajevima?

Kantonalno tužilaštvo mora pružiti odgovore na pitanja koja se postavljaju u vezi s njegovim postupcima u ovom konkretnom slučaju. Ako su izjave gradonačelnika Bihaća netačne ili nepravilne, kako će tužilaštvo osigurati da se odgovorni procesuiraju? I hoće li se konačno postaviti barijera političkom utjecaju koji prijeti vladavini prava?

Politički pritisci i pravna odgovornost

Ovaj slučaj ne može biti samo još jedan politički skandal koji će nestati u političkoj svakodnevici. Ako se gradonačelnik Bihaća može slobodno povući iz odgovornosti za svoje izjave, to šalje vrlo opasnu poruku svim građanima. Naime, poruka je jasna: političari mogu reći što god žele, bez obzira na činjenice, jer će se u konačnici povući za političkim utjecajem i zaštititi od pravne odgovornosti.

Povjerenje građana u institucije ne može se izgraditi bez odgovornosti i transparentnosti. Ako je politička elita zaštićena, a pravosudne institucije ne reagiraju, tada se urušava temelj na kojem bi trebala stajati svaka društvena struktura. Razlike između gradonačelnikove izjave na press konferenciji i iskaza pred tužilaštvom nisu trivijalne – one dovode u pitanje cijeli proces istrage. Ako ne postoje jasni odgovori na ta pitanja, može se pretpostaviti da će vjerodostojnost Bihaća kao grada i političkog centra biti ozbiljno ugrožena.

Za kraj, treba se zapitati: Tko će, ako ne novinari, postavljati pitanja koja bi političari i pravosudne institucije trebali postavljati sami sebi? Nažalost, trenutni gradonačelnik Bihaća očigledno nije spreman odgovoriti. A Kantonalno tužilaštvo USK još uvijek čeka da se situacija razjasni, iako su svi dokazi već na stolu. Građani Bihaća zaslužuju odgovore, i to brzo, a ne lažova za Gradonačelnika Bihaća.

Prilozi:









publisher
wave
frame

Information

Categories