Dok se Bosna i Hercegovina formalno kreće prema Evropskoj uniji, u praksi se odvijaju procesi koji djeluju kao da nas vraćaju u politički mračni srednji vijek. Najnoviji primjer dolazi iz Unsko-sanskog kantona, gdje je pri Ministarstvu unutrašnjih poslova formirana Komisija koja radi na izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima — izmjenama koje, umjesto jačanja profesionalizma i depolitizacije policije, uvode opasnu centralizaciju moći u rukama jednog političkog funkcionera: ministra unutrašnjih poslova. Ove izmjene nisu tehničko podešavanje sistema; one drastično narušavaju ravnotežu moći, politiziraju ključne procese u policiji i udaljavaju instituciju od evropskih standarda.

ŠTA SE TAČNO ŽELI MIJENJATI — I ZAŠTO JE TO PROBLEM

Novim izmjenama zakona o unutarnjim poslovima u USK-u žele se koncentrirati ključne poluge moći u rukama ministra unutrašnjih poslova, političke figure koja prema evropskim standardima mora imati jasno ograničene mogućnosti upliva u operativne, kadrovske i finansijske poslove policije. Ministar bi dobio punu kontrolu nad Odsjekom za nabavke u Sektoru za materijalno-finansijske poslove i podršku, čime se nabavke — koje u demokratskom poretku moraju biti profesionalno vođene i transparentne — prebacuju iz ruku stručnjaka pod direktnu političku ingerenciju. Još je opasnija namjera da ministar preuzme nadzor nad Odsjekom za pravne i kadrovske poslove, koji odlučuje o zapošljavanju, unapređenjima, disciplinskim postupcima, pravnim tumačenjima i internim procedurama.

KONTROLA NAD NABAVKAMA – PRVI KORAK KA POLITIČKOM UTJECAJU

U evropskoj praksi nabavke u policijskim institucijama moraju biti strogo profesionalizirane, transparentne i zaštićene od političkog upliva, što je jasno propisano u dokumentima Evropske komisije i preporukama SIGMA-e. Najavljene izmjene oduzimaju stručnjacima iz Sektora za materijalno-finansijske poslove nadležnosti i prenose ih direktno pod ministra, otvarajući prostor za netransparentne postupke, pogodovanje dobavljačima, političko nagrađivanje lojalnih firmi i zloupotrebu budžeta. U praksi, to je prvi i najvažniji korak ka političkom utjecaju nad policijom, jer pretvara nabavke iz zakonom uređenog procesa u instrument volje ministra.

KADROVI, PRAVO I DISCIPLINA — DRUGI NIVO POTPUNE POLITIČKE KONTROLE

Odsjek za pravne i kadrovske poslove ključan je element svake policijske institucije, jer odlučuje o zapošljavanju, unapređenjima, disciplinskim sankcijama, pravnim tumačenjima i internim procedurama. Davanjem direktne kontrole ministru, policijski službenici dvaput će razmisliti prije nego postupaju profesionalno kada su u sukobu sa političkim interesom. Takav sistem rađa strah, šutnju i lojalnost prema političaru, a ne prema zakonu, što je najbrži put ka potpunoj politizaciji policijskog sistema.

EVROPSKA UNIJA OVO IZRIČITO ZABRANJUJE

Evropska unija u svojim izvještajima za BiH dosljedno naglašava da policija mora biti depolitizirana, profesionalna i nezavisna, što najavljene izmjene zakona u USK-u direktno krše. Evropska konvencija o policijskoj etici (2001) zahtijeva institucionalnu zaštitu od političkih pritisaka, snažne mehanizme nadzora i potpuno transparentne kadrovske i nabavne procedure, dok izričito propisuje da politička vlast može određivati samo strateške ciljeve, a ne upravljati operativnim, kadrovskim ili finansijskim procesima. Isto potvrđuju SIGMA principi 1, 6 i 7, koji naglašavaju profesionalno upravljanje ljudskim resursima, snažne unutrašnje kontrole, transparentnost javnih nabavki i institucionalne barijere protiv političkog uplitanja. Svaka od najavljenih izmjena predstavlja otvoreni sukob s evropskim normama i uvodi punu političku kontrolu nad najosjetljivijim procesima policije.

ZAŠTO JE OVO OPASNO?

Policija prestaje biti servis građana i postaje instrument političke moći. Ministri dolaze i odlaze, ali policija mora ostati institucija koja štiti javni interes, a ne stranačke ambicije. Jednom kada se uvede politička kontrola, proces je teško vratiti unazad. Ovo nije tehničko preuređivanje zakona — ovo je sistemsko potkopavanje profesionalizma policije i pokušaj da se uspostavi model u kojem su nabavke, kadrovi i pravna tumačenja pod direktnom komandom jednog političara. U uređenim državama, takva ideja ne bi prošla ni pred studentskim parlamentom, a kamoli pred zakonodavnim tijelom.

OVO NISU EVROPSKI STANDARDI — OVO JE PUT KA POLICIJSKOM KLIJENTELIZMU

Ako se ovakve izmjene usvoje, USK će napraviti korak koji je suprotan evropskim standardima i osnovnim principima demokratskog upravljanja. Evropska unija traži depolitizaciju policije; ovaj zakon traži njenu potpunu politizaciju. Zato javnost, struka i mediji moraju jasno reći: ovakav zakon nije reforma — ovakav zakon je prijetnja. Ako javnost šuti, ministar će dobiti moć koju ne bi smio imati nijedan političar u demokratskom društvu.