Asocijalnost
Anksiozne osobe mogu izbjegavati druženja, razgovore ili okupljanja zbog straha od neprijatnosti, osuđivanja ili neuspjeha u komunikaciji. Jednostavno su navikli, kroz život, da su osuđivani za svaku sitnicu, za sve što kažu. Glavne razloge često nalazimo u traumama u ranoj fazi djetinjstva kao i kroz samo djetinjstvo.


Uvjeravanje
Neki ljudi sa anksioznosti stalno traže potvrdu ili utjehu od drugih da bi umanjili sopstvene strahove. Skloni su primjećivanju i najmanje promjene u ponašanje te počinju misliti da su upravo oni ti koji su krivi ili koji su pogriješili. Tražeći uvjerenje da ih volite, da Vam je stalo do njih - uvjeravaju se da li je sve uredu.
Imate loš dan, a oni su skloni da misle kako su upravo oni odgovorni za tu situaciju i da ste sretni sa svima osim sa njima.


Preosjetljivost
Zbog konstantnog stresa i unutrašnje borbe sa mislima, osobe sa anksioznosti  mogu biti preosjetljive što često izaziva probleme u odnosima. Prihvatimo činjenicu da ih i najmanja stvar povrijedi, što dovodi do povlačenja u sebe i bijega u svoju stvarnost.


Manjak samopuzdanja
Anksioznost često dolazi sa osjećajem nedovoljnosti, što može uticati na otvorenost i iskrenost u odnosima. Osoba se može povući ili osjećati da nije vrijedna pažnje drugih. Kroz odrastanje, nisu navikli da budu ohrabrivani i cijenjeni zbog onoga što jesu.
Anksiozne osobe se često povlače iz društva misleći da tu ne pripadaju, upravo jer su navikli da ih svi odbacivaju.