S pojavom društvenih mreža i digitalnih tehnologija, privatnost postaje sve ranjivija.

Objavljivanje intimnih fotografija ili videozapisa bez pristanka žrtava predstavlja ozbiljan oblik nasilja i povrede privatnosti, sa dugotrajnim psihološkim posljedicama.

Ovu temu aktualizirao je i slučaj iz Crne Gore kada su se u javnosti pojavili eksplicitni snimci tadašnje visoke državne funkcionerke Mirjane Pajković.

Ona je za njihovo objavljivanje optužila bivšeg savjetnika predsjednika države Dejana Vukšića i protiv njega podnijela krivičnu prijavu.

Vukšić je odbacio navode, iznoseći vlastitu verziju događaja. Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, doveo do ostavki oboje aktera i otvorio pitanje zloupotrebe intimnih sadržaja i posljedica koje ovakvi događaji ostavljaju na osobu čiji se privatni život nađe u javnosti.

Iako pravosudni epilog još nije poznat, ovaj slučaj ponovo je skrenuo pažnju na dijeljenje intimnog sadržaja bez pristanka.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH?

U Federaciji BiH su 2025. Godine usvojene izmjene Krivičnog zakona kojim je ovo djelo postalo kažnjivo kaznom zatvora do pet godina ukoliko snimak postane javno dostupan većem broju ljudi.

Naime u dijelu koji se odnosi na Zloupotrebu snimka spolno eksplicitnog sadržaja, stoji sljedeće:

“Ko zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu upotrebu i na taj način povrijedi privatnost te osobe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”.

Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko upotrebom računalnog sistema ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku upotrijebi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci.

Nadalje, ko krivično djelo iz stavki (1) i (2) ovog člana učini putem računalnog sistema ili mreže ili na drugi način zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Snimke i posebne naprave kojima je učinjeno krivično djelo iz ovog člana će se oduzeti.

Zakonske sankcije ne mogu ukloniti psihološke posljedice

Iako zakonske sankcije mogu kazniti počinitelje, one ne mogu izbrisati psihološke posljedice koje ostaju kod osoba čiji se intimni sadržaj bez pristanka pojavi u javnosti. Traumatski efekti ovakvih djela često su duboki i dugotrajni, jer pogađaju ne samo privatni život, već i temelje identiteta i samopoštovanja žrtve.

Psihologinja Vahida Djedović ističe da dijeljenje eksplicitnih snimaka posebno pogađa dostojanstvo žena koje najčešće jesu žrtve ostavljajući emotivne rane koje se teško prevazilaze.

"Psihološke posljedice su duboke i dugotrajne, jer pogađaju srž identiteta, ali i dostojanstvo žene."

Kako navodi, žene se nakon ovakvog iskustva suočavaju s intenzivnim stidom, osjećajem krivnje i potpunom ogoljenošću pred društvom.

"Najčešće posljedice su intenzivan stid, krivnja i osjećaj potpune ogoljenosti. Mnoge žene tada razvijaju anksioznost, depresiju, panične napade, a česta je i traumatizacija. To su simptomi slični PTSP-u, intruzivne misli, izbjegavanje ljudi i povlačenje iz javnog života”, navodi psihologinja.

Dijeljenje intimnih sadržaja ne završava objavom fotografija ili videa. Posljedice se prenose u buduće odnose, narušavajući sposobnost žene da ponovo vjeruje.

"Osvetnička pornografija razara povjerenje u druge ljude, u sebe, utiče na seksualnost i sliku o vlastitoj vrijednosti. Također, dovodi do straha od bliskosti i stalne potrebe kontrole u odnosima. Intimnost se može doživljavati kao prijetnja, a ne kao siguran proctor”, dodaje Djedović.

Iako zakon sada prepoznaje ovo djelo, veliki broj slučajeva nikada ne bude prijavljen

"Žene ne prijavljuju ovakve slučajeve zbog stida, javne osude i ponovne viktimizacije, jer se odgovornost u društvu često prebacuje na žrtvu: Da nije slala takve fotografije, do toga ne bi ni došlo.”

Također, strah da će se sadržaj još više proširiti kroz proces prijavljivanja, dodatno obeshrabruje žrtvu, smatra naša sagovornica.

Zato je jednako važno mijenjati društveni narativ i govoriti o ovoj temi, jer dijeljenje eksplicitnih snimaka nije samo krivično djelo, već oblik nasilja koji duboko narušava dostojanstvo i sigurnost žene.

Žrtve digitalnog nasilja u Bosni i Hercegovini pomoć mogu potražiti na sljedećim adresama:

Prijava krivičnog djela u najbližoj policijskoj stanici ili na broj 122

Besplatna SOS linija za žene žrtve nasilja: 1265 (Federacija BiH) i 1264 (Republika Srpska)

Ovaj tekst nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Mreže za izvještavanje o različitosti. Za njegov sadržaj isključivo je odgovoran implementator, Udruženje Zemlja djece u BiH i on ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Mreže za izvještavanje o različitosti.