Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Odmah na početku želim istaknuti jednu važnu istinu – mentalno zdravlje nije nešto o čemu bismo trebali razmišljati tek kad se suočimo s ozbiljnim teškoćama, poput nervnog sloma ili još težih stanja.

Mentalno zdravlje dotiče svaku poru našeg života, od toga kako mislimo i kako se osjećamo, preko toga kako reagiramo na svijet oko sebe, do toga kako pronalazimo smisao i radost u svakodnevnim trenucima. Svi mi imamo neku svoju priču u sebi. Nekih dana osjećamo se snažno i sposobno. Drugim danima, posebno oni koji su stariji, čak ustajanje iz kreveta izgleda kao penjanje na Triglav. I to je u redu.

Biti čovjekom znači prolaziti kroz uspone i padove, kroz nevolje i probleme. Ono što je važno jeste kako se i koliko se brinemo o sebi kroz taj proces. I šta činimo. Vi - ne netko drugi. Ne vaš doktor ili psihoterapeut. I zapamtite: Mentalno zdravlje nije statično, ono je promjenjivo - ali do nas stoji što s njim činimo.

Razumijevanje mentalnog zdravlja

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti. Mentalno zdravlje nije samo biti bez depresije, tjeskobe ili drugih psihičkih poteškoća. Kao što fizičko zdravlje znači više nego samo to da nismo bolesni, tako i mentalno zdravlje prije svega znači osjećati se uravnoteženo, povezano i sposobno nositi se sa svakodnevnim izazovima života s unutarnjom snagom.

Naravno, mentalno zdrava osoba ne živi život bez problema — naprotiv. Ali ona ima alat koji koristi kad zatreba. Smije se, povezuje s drugima, prilagođava promjenama, uči nove stvari i brine o svojim odnosima s drugima, kao i o vlastitom dostojanstvu. Također je sposobna podići se kad je život sruši — možda baš ne odmah, ali s vremenom i podrškom drugih oko njih.

Svi mi ponekad imamo trenutke kad se ne osjećamo dobro, tj. kad se osjećamo loše, izgubljeno ili tužno. Ti trenuci nas ne definiraju, ali način na koji reagiramo na njih može oblikovati naš put. Ipak, previše ima onih koji pate u tišini. Dok jedni odmah kreću s upotrebom cigareta, alkohola ili droga kako bi umanjili svoju bol, drugi potiskuju svoje osjećaje, vjerujući kako moraju biti jaki, osobito muškarci, jer su često naučeni da tražiti pomoć znači slabost. Pokazati ranjivost zahtijeva hrabrost. Zapamtite: Tražiti pomoć nije znak slabosti, već znak snage.

Nismo stvoreni da kroz život idemo sami

Kao ljudska bića, stvoreni smo za povezanost. Žudimo za društvom, da budemo saslušani, shvaćeni i cjenjeni. Na prvim stranicama Biblije zabilježeno je kako je Bog rekao: “Nije dobro da čovjek bude sâm." (Postanak 2:18) Jer u samoći ne možemo ljubiti i biti ljubljeni.

Ukoliko prolazite kroz teško razdoblje, razgovor s osobom od povjerenja — psihološkim savjetnikom, psihologom ili socijalnim radnikom jednostavno nekim tko zna slušati — može vam pomoći da sebi olakšate teret. Ne morate sve nositi sami. Bilo da je riječ o običnom razgovoru ili dubljoj terapiji razgovorom, potražiti podršku je jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti za svoje mentalno zdravlje.

Psalmist David: Snažan kralj i melankolični pjesnik

Psalmist David, kralj i pjesnik koji je živio u 11. stoljeću prije Krista - prolazio je kroz duboke trenutke duhovne i emocionalne tame, koje bismo danas prepoznali kao stanje depresije. On nije skrivao svoje osjećaje. U Psalmu 42, on kaže: „Kao što košuta žudi za izvorskom vodom, tako duša moja žudi za tobom, Bože!“ (Psalam 42:2) David pokazuje kako duboko čezne za Božjom prisutnošću, otvoreno izražavajući svoju tugu i usamljenost.

Iako je bio u očaju, David ne gubi vjeru. U Psalmu 23, poznatom kao "psalmu utjehe", on kaže: „Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom." Ovim David izražava povjerenje da ga Bog u kojega vjeruje ne ostavlja čak ni u najtežim trenucima. On ne bježi od tamnih osjećaja – tuge, boli, usamljenosti, straha i unutrašnje borbe - ali ih kroz svoju poeziju otvoreno dijeli s Bogom. Davidu se pripisuje autorstvo velikog dijela biblijske knjige Psalama – zbirke pjesama, molitvi i meditacija koje i danas donose utjehu, snagu i vjeru milijunima ljudi širom svijeta.

Briga o mentalnom zdravlju: Svakodnevni koraci

Briga o vlastitom mentalnom zdravlju ne mora značiti velike, dramatične promjene. Najčešće se radi o malim, ali dosljednim odlukama koje svakodnevno donosimo:
✅ Ostanite povezani – Javljajte se svojoj obitelji, prijateljima ili susjedima. Čak i jednostavno “hi” (kako to kažu ovdje u Australiji) može i nepoznatoj osobi bar malo podići raspoloženje. Da li ste skoro pozdravili osobu koju uopće ne poznajete? Pridružite se nekoj grupi, radionici ili uključite se u lokalnu zajednicu. Povezanost je itekako važna.
✅ Krećite se / Vježbajte – Fizička aktivnost nije samo dobra za naše tijelo, ona čini čuda i za um. Hodanje, trčanje, plivanje, ples, vježbanje s utezima ili vještine samoobrane — sve pomaže. Već 30 minuta dnevno može podići energiju i popraviti raspoloženje. Svaki pokret potiče otpuštanje endorfina – prirodnih hormona sreće – koji smanjuju stres, tjeskobu i depresiju. Redovito kretanje poboljšava san, bistri misli i jača osjećaj samopouzdanja.
✅ Jedite polako i sa pažnjom – I hrana koju unosimo u sebe utječe na to kako se osjećamo. Uzimanje alkohola, kofeina, šećera, pržene ili prerađene hrane može nas iscrpiti i koštati. Ne čekajte da vam se nešto desi pa da onda razmišljate o promjeni. Umjesto toga, nahranite tijelo i um zdravim namirnicama: naprimjer orašastim plodovima, tamnozelenim povrćem, grahoricama, avokadom i cjelovitim žitaricama. Ne zaboravite jesti voće! To nije samo zdrava navika, već i ulaganje u dugoročno zdravlje tijela i uma. Svaki zalogaj pun je vitamina, vlakana i antioksidansa koji jačaju imunitet, podižu energiju i štite srce. Pijte dosta vode! Voda nije samo osvježenje – ona je ključna za svaku stanicu u vašem tijelu.
✅ Pronađite vlastite mirne trenutke – Meditacija, molitva ili tiha refleksija mogu smiriti um i pomoći da se ponovno povežete sa sobom i svojim vrijednostima. U trenucima tišine možemo pronaći unutarnji mir, jasnoću i snagu da se nosimo s izazovima svakodnevice.
✅ Spavajte dobro i dovoljno dugo – Nikad ne podcjenjujte moć sna. Bez dovoljno sna, slabi koncentracija, raste razdražljivost i tijelo postaje podložnije bolestima. Dobar san vraća energiju i čisti misli. Sedam do devet sati noćnog sna potrebno je za uspješan svaki novi dan.

Šira slika

U današnje vrijeme, sve je više starijih osoba - i mnogi od njih su u riziku od usamljenosti, depresije, anksioznosti, pa i demencije. Zato je ova tema danas važnija nego ikada — kako za naše obitelji, naše zajednice, tako i za nas same. Dobro mentalno zdravlje ne pomaže nam samo da se privremeno osjećamo bolje — ono nam pomaže da duže živimo, da uspješno gradimo jače međusobne odnose, budemo uspješniji u poslu i obrazovanju, te se lakše iscijelimo nakon teških životnih razdoblja. To je nešto u što vrijedi ulagati.

Završetak

Gdje god se trenutno nalazili na svom životnom putu, zapamtite sljedeće: Važni ste kao pojedinac, važni ste kao osoba. Ali važni ste i kao dio šireg društva. Nikad nije kasno učiniti prvi korak prema boljem mentalnom zdravlju — s dobrotom, suosjećanjem i nadom. Ipak, učinite to već danas. Bit ćete osnaženi, osjećat ćete se zadovoljniji i, vjerujte, imat ćete duži i sretniji život. Nemojte čekati predugo, jer ćete se tada razočarati.

Mentalne poteškoće rijetko nestaju same od sebe – bez pravovremene podrške i razumijevanja one mogu postati dublje i teže za prevladati. Drugim riječima, odgađanje pomoći često samo produbljuje osjećaj bespomoćnosti. Potražite podršku jer to nije znak slabosti, već hrabar korak prema ozdravljenju. Što ranije zatražite pomoć, imate veće šanse za skoriji oporavak.

Završit ću riječima Carla Junga, poznatog švicarskog psihijatra:
" Nisam ono što mi se dogodilo, već ono što biram postati."

Ovo je bila moja dugogodišnja inspiracija. Neka ove riječi budu i vaša svakodnevna inspiracija.

Autor:

Nenad Bakaj - nekada uspješan sportaš na državnoj i međunarodnoj sceni, danas je psihološki savjetnik, akreditirani socijalni radnik za mentalno zdravlje i istraživač posvećen proučavanju veze između prehrane, zdravlja i dugovječnosti. Već više od dvadeset godina aktivno doprinosi dobrobiti zajednice, s posebnim fokusom na promociju mentalnog zdravlja, smanjenje stigme vezane uz mentalne poremećaje te pružanje podrške osobama koje prolaze kroz procese oporavka i rehabilitacije.