Budite iskreni, sigurno Vam se mnogo puta desilo da svoje obaveze i zadatke odgađate do posljednjeg roka. Stalno govorite kako imate vremena te kako ćete sve obaveze izvršiti malo kasnije, sutra, sljedeće sedmice ili čak sljedećeg mjeseca.

• Šta je ustvari prokrastinacija ?

Prokrastinacija je vrlo uobičajen obrazac ponašanja kod mnogih ljudi. To je svjesno odlaganje obaveza te zamjena produktivnosti trenutnim zadovoljstvima. Prokrastinacija nastaje kao rezultat emocija- biramo ono što nam trenutno donosi zadovoljstvo i olakšanje umjesto da se uhvatimo u koštac sa svojim obavezama.

Prokrastinacija može izazvati stres, osjećaj krivice te dugoročno negativno uticati na životni uspjeh i na samopouzdanje. Glavnim uzročnikom prokrastinacije se smatraju društvene mreže i njihova stalna dostupnost.

Korištenje digitalnih tehnologija, neprestano listanje društvenih mreža te upijanje novih informacija smanjuju fokus te daju mozgu brzu nagradu.

Strah od neuspjeha je također jedan od krivaca za odlaganje obaveza jer ukoliko nešto ne možemo odraditi perfektno, onda nećemo ni početi. Ljudi radije biraju odgađanje obaveza nego da se suoče sa potencijalnim razočarenjem.

Prokrastinacija također može biti posljedica drugih problema kao što su burnout, strah od osude, nisko samopouzdanje, anksioznost, depresija, perfekcionizam...

• Kako odlaganje obaveza utiče na mentalno zdravlje?

Iako mislimo da će nam izbjegavanje obaveza pomoći, ono itekako može ostaviti brojne posljedice na samopouzdanje, ali i na mentalno zdravlje. Što više odlažemo izvršavanje zadataka, ujedno više gubimo povjerenje u sebe. Osjećaj krivice i neuspjeha izaziva ogromnu količinu stresa, a stres nas još više usporava što dovodi do novog kruga prokrastinacije.

• Kako riješiti ovaj problem ?

Kao za sve, i za rješavanje ovog problema treba vremena, puno volje, želje i truda. Rješenje leži u disciplini, razvijanju zdravih navika te u praštanju sebi svaki put kada nam stvari ne idu od ruke.

Ograničite upotrebu društvenih mreža tako što ćete ugasiti mobitel ili isključiti notifikacije dok radite. Na ovaj način sprječavate smanjenje fokusa i produktivnosti.

Suočite se sa svojim emocijama te se zapitajte čega Vas je strah i šta Vas to tačno sprječava da izvršite svoje obaveze na vrijeme.

Također, možete napraviti spisak obaveza koje imate te se nagraditi nakon što ih izvršite. Ovako gradite samopouzdanje i povjerenje u sebe.

Razmislite kako se osjećate nakon što uradite svoje zadatke na vrijeme, a kako kada ih odlažete. Uporedite ova dva osjećaja te analizirajte kako dugoročno utiču na Vas.

Jako je važno naglasiti da prokrastinacija nije isto što i lijenost već je to emocionalni otpor jer živimo u društvu koje forsira stalnu produktivnost. Jako je važno razumijeti sebe, svoje potrebe te krenuti malim koracima ka vraćanju fokusa i mira.