Svijest o sebi- razmišljanje o sebi i o tome ko smo.
Šta je zapravo samopoimanje?
Samopoimanje tj. pojam o sebi je sadržaj, odnosno znanje o tome ko smo.
Kada je riječ o samopoimanju razlikujemo nezavisan pogled na sebe i međuzavisan pogled na sebe.
Nezavisan pogled na sebe predstavlja definiranje sebe u terminima vlastitih razmišljanja, osjećaja i postupaka, a ne mišljenja, osjećanja ili postupaka drugih ljudi.
Međuzavisan pogled na sebe predstavlja definiranje sebe u terminima svojih odnosa s drugim ljudima; shvaćanje da je nečije ponašanje često određeno mišljenjem, osjećajima i postupcima drugih ljudi.
Veoma bitan proces, kojim ljudi zahvaćaju, proučavaju i shvataju sebe iznutra kako bi proučili vlastite misli, osjećaje i motive naziva se introspekcija.
Teorija samopercepcije je teorija koja nam govori o tome da kada su naši osjećaji nejasni i višeznačni, zaključujemo o njima opažajući svoje ponašanje i situacije u kojoj se ono javlja.
Šta je to motivacija?
Motivacija je utjecaj koji izaziva, usmjerava i održava željeno ponašanje ljudi.
Postoje dvije vrste motivacije koje se javljaju kod ljudi:
- Intrizična motivacija
- Ekstrinična motivacija
Intrizična motivacija predstavlja čovjekovu želju za određenim ponašanjem ili aktivnošću zato što u njoj uživamo ili nam je zanimljiva, ne uzimajući u obzir nagrade ili pritisak izvana.
Ekstrinična motivacija predstavlja suprotno od intrizične motivacije, čovjekovu želju za određenom aktivnošću zbog vanjskih nagrada i utjecaja, a ne zato što u njoj uživamo.
Kada se kod čovjeka javi prevelika prisutnost ekstrinične motivacije, to dovodi do efekta suvišnog pravdanja.
Ovaj efekt predstavlja preveliko pridavanje važnosti ekstriničnim razlozima motivacije, a podcjenjivanje intrizičnih razloga pri pokušaju objašnjenja vlastitog ponašanja.
Ono što svakom čovjeku daje dodatnu motivaciju za rad su nagrade.
Postoje dvije vrste nagrada:
- Nagrade ovisne o zadatku i
- Nagrade ovisne o učinku
Nagrade ovisne o zadatku - to su nagrade koje se dodjeljuju za obavljanje zadatka neovisno o tome koliko dobro je taj zadatak obavljen, samim tim ova nagrada čovjeku pruža motivaciju da se zadan zadatak što prije obavi bez obzira na njegovu kvalitetu.
Nagrade ovisne o učinku - to su nagrade koje ovise o tome koliko je dobro zadatak obavljen i vakva vrsta nagrada čovjeka navodi da što kvalitetnije obavi svoj zadatak.
Kod samopoimanja je veoma važno da se često ne dešava pogrešna atribucija uzbuđenja.
Pogrešna atribucija uzbuđenja - proces u koje ljudi donose pogrešne zaključke o tome šta je uzrok toga kako se osjećaju.
Mnogi ljudi danas se uspoređuju sa drugim ljudima i njihovim sposobnostima, stavovima, karakteristikama, ova teorija se naziva teorija socijalne usporedbe.
Ova teroija se vrti oko dva veoma važna i ključna pitanja:
- Kada se upuštamo u socijalnu usporedbu i
- S kim se uspoređujemo?
Postoji uzlazna i silazna socijalna usporedba.
Uzlazna socijalna usporedba je uspoređivanje s drugima koji su bolji od nas u određenom aspektu, a silazna socijalna usporedba je uspoređivanje s ljudima koji su slabiji od nas u određenoj osobini ili sposobnosti.
Svi ljudi imaju kontrolu nad samopredstavljanju tj. pokušaju da predstavimo sebe kakvi smo ili kakvi želimo da ljudi vjeruju da jesmo, kroz svoje riječi, neverbalnu komunikaciju i postupke.
Često ljudi zloupotrebljavaju samopredstavljanje na način da se predstave onako kako žele da ih drugi ljudi vide, samo u koristi postizanja vlastitih ciljeva.
Mnogi ljudi često stavraju prepreke sami sebi kako bi imali spremno opravdanje ako postignu lošiji učinak u zadatku, ovu pojavu nazivamo samoopterećivanje.
