Jeste li se bar nekad zapitali zašto vam se u prijateljstvima ili ljubavnim vezama često ponavljaju isti obrasci? Zašto vas nečija šutnja izbaci iz takta, dok vaš prijatelj na istu stvar samo odmahne rukom i ništa ne kaže?
Sjećam se jedne žene kad je rekla da ima osmoro djece sa šest različitih muškaraca. I bila vrlo ljuta na sve njih. Rekla je da su svih šest bili “potpuno isti”. Sada živi sama…Kazao sam joj: "Znaš, možda nije slučajno što si naišla baš na šest 'istih'. Ako su svi oni bili 'potpuno isti', onda to više govori o tebi nego o njima. Možda nisi birala muškarce zbog onoga što jesu, nego zbog toga kako su se uklapali u tvoju unutrašnju sliku — o muškarcima, o sebi, o ljubavi. Možda si tražila nekoga da potvrdi tvoje razočaranje, a ne da ga promijeni."
"Jer vidiš, ako stalno biraš isti tip čovjeka, onda to više nije slučajnost — to je izbor. To ne znači da si loša osoba, nego da postoji nešto u tebi što te vuče tim putem. Možda strah od drugačijeg. Možda potreba da budeš u poznatom, pa makar to poznato bilo bolno. Ali dok ne pogledaš u to iznutra, i sedmi će biti 'isti'." Rekla je: “Neće biti sedmoga.”
Jeste li se bar nekad zapitali zašto vam se u prijateljstvima ili ljubavnim vezama često ponavljaju isti obrasci?
Zašto vas nečija šutnja izbaci iz takta, dok vaš prijatelj na istu stvar samo odmahne rukom i ništa ne kaže? Ili zašto vam je ideja potpune bliskosti s nekim u isto vrijeme i privlačna i zastrašujuća?
Odgovori često nisu tako komplicirani kao što se čine. Svi mi nosimo jedan "nevidljivi ruksak" iz djetinjstva, a u njemu se nalazi naš emocionalni kompas – način na koji smo naučili voljeti, vjerovati i povezivati se. U psihologiji to nazivaju “stil privrženosti”. To je, na neki način, naš temeljni "jezik ljubavi" koji smo usvojili od svojih roditelja.
Fascinantno je, zar ne? Pogledajmo malo kako to izgleda u praksi.
1. Sigurna luka (“Sigurni stil”)
Sjećate li se osjećaja da možete doći roditeljima s bilo čime – sa slomljenom igračkom, lošom ocjenom ili slomljenim srcem – i da ćete dobiti utjehu, a ne kritiku? Ako jeste, vi ste pravi sretnik. To je temelj “sigurnog stila”. Za vas je bliskost prirodna kao sto je prirodno disanje. Ne bojite se pokazati osjećaje, ali niste ni ovisni o tuđoj potvrdi. Vaši odnosi su vjerojatno stabilni i topli, kao sigurna luka u oluji.
2. Vječita briga i potraga ("Tjeskobni stil")
Ovo je onaj osjećaj u trbuhu kad vam momak/muž/partner ne odgovori na poruku satima, a u glavi se već vrti najgori mogući film. Ako ste kao dijete često morali "zaslužiti" pažnju jer niste bili sigurni je li ljubav bezuvjetna, možda ste razvili “tjeskobni stil”. Osobe s ovim stilom često vole duboko i strastveno, ali žive u stalnom strahu od napuštanja. Potrebna im je česta potvrda da je sve u redu, što ponekad može biti iscrpljujuće i za jednu i za drugu stranu. To je kao da ste stalno gladni potvrde ljubavi.
3. Zid oko srca ("Izbjegavajući stil")
"Ne plači." "Budi jak." "Snađi se sam/a." Ako su ovo bile poruke vašeg djetinjstva, vjerojatno ste naučili da je oslanjanje na druge slabost. Ljudi s “izbjegavajućim stilom” majstori su samodostatnosti. Izvana oni djeluju snažno, neovisno i smireno. No, iznutra, bliskost ih guši. Kad stvari postanu previše intimne, oni grade zidove ili se jednostavno povuku. Nije da ne žele ljubav, nego su naučili da je sigurnije držati distancu.
4. Gas i kočnica u isto vrijeme ("Zbunjeni stil")
Ovo je najkompleksniji stil, rođen iz kaotičnih ili teških iskustava. Zamislite da istovremeno želite nekome prići i pobjeći od njega. To je unutarnji sukob osobe sa “zbunjenim (ili dezorganiziranim) stilom”. Oni veoma žude za bliskošću, ali su prestravljeni njome jer su naučili da ljudi koji bi trebali biti sigurni mogu i povrijediti. Njihovi odnosi često su turbulentni, prepuni uspona i padova – čas su bliski i veoma topli, a već sljedeći trenutak hladni i jako udaljeni.
Čemu nam sve ovo znanje služi?
Ukoliko se prepoznajete u nekom od ovih opisa, to je sasvim u redu. Ovo nije alat za osuđivanje sebe niti svojih roditelja. Ovo je samo svjetiljka koja nam pomaže da osvijetlimo tamne kutove naših odnosa i shvatimo zašto reagiramo tako kako reagiramo. Ovo je prilika da konačno shvatite zašto vas partnerova potreba za prostorom (engleski: space) čini tjeskobnima, ili zašto bježite glavom bez obzira čim osjetite da ste počeli da se zaljubljujete.
A najbolja vijest je da ovo nije doživotna kazna. Naš stil privrženosti je zapisan običnom olovkom, nije uklesan u kamen. Svjesnost je prvi, divovski korak. Razgovor s prijateljem, partnerom ili stručnjakom/savjetnikom može činiti čuda. Učenje kako komunicirati svoje potrebe i razumjeti tuđe je vještina, a svaka vještina se može naučiti.
Svi mi samo pokušavamo shvatiti ovu zbrku koju zovu "odnosi". Malo razumijevanja vlastite priče može biti svjetionik koji nam treba da pronađemo put do mirnije i sretnije obale.
