Jedna od definicija globalizacije jeste da je to sociološka pojava i proces u kojem ekonomije, politike, kulture, ali i pojedinci postaju međuzavisni.

Neko iz Bangladeša može da radi u tvornici u Indiji, čije je vlasnik Amerikanac. Neko u Švedskoj može da vidi društveni pokret u Njemačkoj, i isti pokrene u svojoj državi. S druge strane, naša država može da usvoji neki internacionalni zakon. Sve su to primjeri globalizacije.

Danas se globalizacija zahvaljujući napretku proizvodnje, tehnologije, trgovine, ali i novih komunikacijskih kanala razvija velikom brzinom.

Globalizacija svijet čini manjim mjestom, što sa sobom donosi brojne prednosti. Postajemo osviješteniji o problemima na svjetskom nivou i možemo učestvovati u promjenama. Globalizacija simultano doprinosi razvoju ekonomija, dovodi do novih radnih mjesta, ali nam i daje priliku da učimo o drugim kulturama i radimo u internacionalnim i interkulturnim kompanijama,što rezultira u širenju naših vidika.

S druge strane, globalizacija donosi i brojne izazove, kako povećava ekonomsku nejednakost, loše utječe na klimatske promjene, i iako nam može povećati svijest o drugim kulturama, nerijetko dovodi do kulturne homogenizacije.

Pojam globalizacije, njeni uzročnici, ali i posljedice su veoma kompleksni, stoga se ne može predstaviti u par rečenica. Ukoliko želite detaljnije istražiti i naučiti više o globalizaciji, ovo je neka literatura koju možete iskoristiti:

• Globalization and Its Discontents-Joseph E. Stiglitz
• Why Globalization Works- Martin Wolf
• The World Is Flat: A Brief History of the Twenty-First Century- Thomas L. Friedman
• Globalization: A Very Short Introduction- Manfred B. Steger
• The Lexus and the Olive Tree: Understanding Globalization- Thomas L. Friedman
• What Is Globalization?- Ulrich Beck
• Globalizacija- Uvod u problematiku- Boris Buden