Velika biblioteka Aleksandrije je osnovana u 3.stoljeću pr.n.e. i bila je smještena u Aleksandriji, tadašnjem centru kulture i obrazovanja helenističkog svijeta. Biblioteka je bila dio kompleksa Muzeja Aleksandrije, koji je služio kao istraživački institut i okupljao je naučnike, filozofe i umjetnike.

Biblioteka je osmišljena da bude univerzalna biblioteka-arhiva svih zapisanih ljudskih znanja. Brojala je između 40 i 400 hiljada primjeraka, uključujući djela Homerovih epova i djela Aristotela i Platona.

Sadržaj biblioteke je sakupljan na razne načine: djela su donošena iz osvojenih gradova, bila su prepisivana iz drugih biblioteka, ali i posade svih brodova koji su dolazili u Aleksandriji bili su dužni da predaju sve spise koje imaju. Originali bi bili čuvani u Aleksandriji, a njima bi bile vraćane kopije.

I vrlo je moguće da ste prije čuli za veliki požar u kojem je biblioteka nestala u plamenu nego za njen značaj, ali brojni historičari smatraju da je požar mit i da je ona nestajala kroz godine usljed političkih sukoba i zanemarivanja i neodržavanja. Na vama je da presudite koji scenarij je vjerovatniji i tragičniji.

Priča o biblioteci Aleksandrije navodi nas na razmišljanje o ranjivosti očuvanja našeg znanja, ali nas ostavlja i s najvažnijim pitanje: Koliko korisnog znanja i historijskih činjenica je nestalo zajedno sa bibliotekom?

Literatura i filmovi koji vam mogu pomoći da naučite više o značaju i historiji biblioteke:

"The Vanished Library. A Wonder of the Ancient World"- Luciano Canfora (1987)
"The Library of Alexandria: Centre of Learning in the Ancient World" - Roy MacLeod (2004)
"Life and Fate of the Ancient Library of Alexandria"- Mostafa El-Abbadi (1990)
"The Lost Treasure of the Alexandria Library" (1996)

Video za ovu lekciju možete pogledati na:
https://youtube.com/shorts/8P8Y011DJyU?feature=share