Nova procjena IUCN Crvene liste otkriva da više od 20 % evropskih divljih pčela i leptira prijeti izumiranje. Intenzivna poljoprivreda, gubitak staništa i klimatske promjene glavni su uzroci. Stručnjaci pozivaju na hitnu akciju kako bi se zaštitili ključni oprašivači.
Nova IUCN Crvena lista otkriva alarmantan porast ugroženih vrsta divljih pčela i leptira u Evropi. Saznajte zašto su oprašivači ključni za prehrambene sisteme i koje mjere mogu pomoći njihovom opstanku.
Najnovije procjene Crvene liste IUCN-a objavljene u oktobru 2025. otkrivaju zabrinjavajući porast broja ugroženih divljih oprašivača u Evropi. Više od 100 novih vrsta pčela, uključujući bumbare i celofanske pčele, sada je klasifikovano kao ugroženo, dok se broj ugroženih leptira povećao za čak 76 % u posljednjoj deceniji.
Crvena lista otkriva da su pčele i leptiri sve ugroženiji
U riziku od izumiranja je 10 % evropskih pčela (najmanje 172 vrste od 1.928), u poređenju sa 77 vrsta u 2014. godini. Petnaest vrsta bumbara i četrnaest celofanskih pčela sada su klasifikovane kao ugrožene. Jedina evropska vrsta rudarske pčele Simpanurgus phyllopodus proglašena je kritično ugroženom. Sa izumiranjem se suočava 15 % evropskih leptira (65 od 442 vrste), dok je u 2010. taj broj bio 37. Preko 40 % endemskih evropskih leptira je ugroženo ili blizu toga.
Šta uzrokuje pad populacija oprašivača?
Mnogo je faktora koji djeluju na povećanje ugroženosti oprašivača, u prvom redu divljih pčela i leptira. Na prvom mjestu je gubitak i i degradacija staništa. Najveća prijetnja dolazi od intenzivne poljoprivrede, šumarstva, kao i napuštanja tradicionalnog zemljišta, što vodi ka fragmentaciji i osiromašenju cvjetnih livada.
Široka primjena pesticida i herbicida umanjuje raznolikost biljaka koje oprašivači koriste za ishranu. Tako je dufourea (Dufourea minuta) gotovo nestala iz srednje Evrope. Sve češće suše, toplotni valovi i šumski požari uništavaju staništa leptira i pčela. Više od polovine ugroženih leptira trpi direktne posljedice klimatskih promjena, što je dvostruko više nego u prethodnim procjenama.
Kakve su posljedice izumiranja oprašivača?
Bez prirodnog oprašivanja ostalo bi 90 % evropskih cvjetnica. Smanjuje se poljoprivredna produktivnost, naročito kod voća, povrća i sjemenja. Biološka raznolikost se smanjuje, uključujući vrste poput orhideja i planinskog bilja. Stabilnost ekosistema i prehrambenih lanaca je ugrožena.
Kako bi spriječili ovakav trend neophodna je zaštita staništa, prije svega neophodno je čuvanje i obnavljanje cvjetnih livada i površina pod prirodnim pokrivačem. EU je uspostavila sistem za praćenje oprašivača kroz novu Uredbu o obnovi prirode.
