Sarajevo je grad kojeg su oblikovale mnoge imperije u prošlosti. One su mu podarile kroz tok historije mnoge znamenitosti koje i dan danas postoje i prkose vremenu. Latinska ćuprija, kuća Despića, Zemaljski muzej, Inat kuća i mnoge druge, danas atrakcije, su samo vrh lednika. No, znate li za dva o kojima skoro pa i niko ne govori?
Svaki spomenik svjedoči jednoj epohi, a Sarajevo posjeduje mnoge koje i dan danas postoje te prkose vremenu. Ako krenete starom gradskom jezgrom, svaki tren imat ćete priliku određeni posmatrati, bilo da su to džamije, crkve, sinagoge, građevine, arhitektura, česme...sve posjeduje zasebnu priču koju vrijedi poslušati. Prije svega, oni su Sarajevo načinili onim što Sarajevo i jeste i uvijek će biti - gradom!
No, zaputite li se na Marijin Dvor ili pak na Latinsku ćupriju pomislit ćete na trenutak da je samo to - dvor koji posjeduje svoj historijski značaj i zavređuje pažnju te most koji stoljećima prkosi rijeci Miljacki - no, ta mjesta kriju davno zaboravljene spomenike za koje mnogi građani i ne znaju. Po srijedi su dva spomenika koja, tragajući internetom, možemo ugledati samo na vrlo rijetkim fotografijama koje potvrđuju da su nekad postojali, a u nastavku ćemo predstaviti o čemu je riječ.
Trijumfalne kapije
Ono što je dostupno na internetu o ovim kapijama jeste da su sagrađene 1910. godine u čast austro - ugarskog cara Jozefa. Zašto spominjem množinu?
Po srijedi su ustvari dvije kapije gdje je jedna služila kao ulaz, a druga kao izlaz iz grada. Na sljedećoj fotografiji se može primijetiti i druga kapija o kojoj govorimo, dok se na prvotnoj nazire samo djelić na krajnjoj desnoj strani.
Zanimljivo je da postoji vrlo mali broj informacija koje bi nam dale njihove specifičnije opise. Ono što se da zaključiti prema određenim komentarima jeste da su sagrađene samo kao ukras, u čast dolaska cara, nakon čega su uklonjenje.
Svakako bi predstavljale danas monumentalne značajke Sarajeva, ali tok vremena je odlučio drugačije.
Spomenik pomirenja (Sühne Denkmal)
Ovo jeste jedan od spomenika koji je nešto poznatiji od prethodnog zbog toga što ukaz na njega postoji, ali se lahko zanemari u brzom hodu Latinskom ćuprijom. Podignut je 1917. godine u znak sjećanja na atentat austro - ugarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu.
Projektovan od strane Jeno Bory-ja, ovaj spomenik od 12 metara je posjedovao 2 paralelna stuba na čijoj sredini se nalazio portret Franca i njegove žene, izrađen od bronze. Nakon Prvog sjetskog rata spomenik je uklonjen a njegovi ostaci su do 1970. godine čuvani u gradskom muzeju. 1914. godine je na njegovom mjestu podignuta staklena ploča na kojoj je oslikan spomenik sa tekstom:
Spomenik za žrtve atentata u Sarajevu, vojvode Franca Ferdinanda, austro - ugarsko prijestolonasljednika i njegove žene gospođe Sofije, vojvotkinje Hohenberga. Otkriven 28.06.1917., a uklonjen 1919. godine.
