Digitalna transformacija u BiH suočava se s izazovima poput nedostatka koordinacije i financijskih sredstava, ali pruža prilike za unaprjeđenje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora.
Kako navodi Nebojša Janićijević, digitalna transformacija se definiše kao „integracija digitalnih tehnologija u sva područja poslovanja koja rezultira fundamentalnim promjenama u načinu poslovanja i isporučivanju vrijednosti korisnicima. Ona je mnogo širi pojam od puke promjene tehnologije“. Digitalna transformacija predstavlja jednu od pokretačkih snaga modernog društva. U Bosni i Hercegovini, proces digitalne transformacije suočava se s brojnim izazovima koji otežavaju i usporavaju njen napredak. Digitalna transformacija javnog sektora u BiH u fazi je razvoja. Iako su neki koraci napravljeni, poput uvođenja elektronskih usluga u pojedinim institucijama, dosadašnje prakse nerijetko se oslanjaju na zastarjele i manuelne procese. Nedostatak koordinacije između državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa, kao i u mnogim drugim segmentima razvoja, dodatno usložnjava proces transformacije. Stoga, različite institucije imaju različite nivoe digitalne zrelosti. Praktični primjer dolazi iz Vlade Kantona Sarajevo koja je započela digitalizaciju javnih usluga, zajedno s UNDP-om i Zavodom za informatiku i statistiku KS, kroz razvoj e-portala, čime se nastoji eliminirati duga čekanja na šalterima i omogućiti građanima pristup uslugama putem interneta. Ovaj primjer pokazuje kako se digitalna transformacija može primijeniti na lokalnom nivou, uz podršku međunarodnih partnera.
Prilike koje digitalna transformacija donosi
Digitalna transformacija može značajno utjecati na vrijeme potrebno za obavljanje administrativnih zadataka i povećati transparentnost rada. To uključuje elektronske baze podataka, koje olakšavaju pristup informacijama. Ovakve digitalne platforme omogućavaju korisnicima lakši pristup, bez potrebe za fizičkim prisustvom u institucijama. Ovo posebno pogoduje osobama s invaliditetom, starijim osobama i onima koji su udaljeniji od institucija. Digitalna transformacija može dovesti do značajnih ušteda, kao što su smanjenje troškova za papirnu dokumentaciju, dok s druge strane može kreirati nova radna mjesta. Zbog transparentnosti smanjuje se prostor za korupciju i druge protuzakonite radnje, što povećava povjerenje građana u javne institucije.
Izazovi u digitalnoj transformaciji javnog sektora
S obzirom na cjelokupnu ekonomsku situaciju u BiH, glavni izazov jeste upravo nedostatak financijskih sredstava za implementaciju novih tehnologija i obuka zaposlenika. Obuka igra značajnu ulogu jer i dalje postoje zaposlenici koji nemaju edukaciju za digitalne vještine; što otežava transformaciju. Cyber napadi su sveprisutna pojava i javne institucije moraju biti spremne osigurati da njihovi sistemi budu što više otporni na takve napade. U vezi s tim, ljudi su često najslabija karika u cijelom lancu. Stoga se zaposlenici moraju dodatno obučiti za precizno i ispravno vršenje zadataka kako ne bi svojom brzopletosti ili neznanjem ugrozili cijeli sistem. Nadalje, kako navodi Europe Direct Čakovec, neke organizacije mogu postići značajan napredak jednostavnim uvođenjem internetskih stranica i otvaranjem digitalnih kanala komunikacije. Druge, međutim, moraju uvesti složenije procese digitalnih tehnologija i zaposliti mnogo veći broj stručnjaka. Svaka organizacija je individualna, stoga je i razvojni put digitalne transformacije svake organizacije različit.
Zaključak
Digitalna transformacija podrazumijeva redefiniranje svih modela i procesa kroz koje zaposlenici organizacije stupaju u interakciju s korisnicima. U BiH, digitalna transformacija javnog sektora pruža značajne prilike za unaprjeđenje efikasnosti, transparentnosti i dostupnosti usluga korisnicima. Stephano Ellero istakao je da je "digitalizacija ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima; po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije". Ulaganje u digitalnu transformaciju implicira investiranje u kvalitetnu budućnost cijelog društva. Dakle, zaključak je, kako navodi prof. Nebojša, da „uspješna digitalna transformacija podrazumijeva da zaposleni i menadžeri individualno prođu kroz težak proces lične tranzicije vlastite svijesti, dok sama kompanija prolazi kroz neizvjestan proces promjene organizacione kulture“.
