Prije svega, pogledajmo omladinu koja svakodnevno koristi engleske riječi. Kao što kolega Adnan u svom članku reče "Oni su amerikanizirani a da nisu nikada zakoračili u tu zemlju". Naš jezik polako izumire i toga smo svi većinom svjesni. Ubacivanje američkih riječi u naš jezik umjesto korištenje neke zamjenice ili formiranja nove riječi.Pogledajmo stanje u Hrvatskoj, gdje su se skupili lingvisti i pokušavaju pronaći neku adekvatnu riječ kako bi izbacili stranu. Pa tako često naletimo na riječ kao što je "zrakomlat" koja je zamjena za helikopter, avion ili sličnu letjelicu. Kako to da se oni koji su u Evropskoj Uniji i kojima je engleski više potreban trude da izbace strane riječi održavajući svoj jezik živim? Zašto mi ne bismo učinili isto? Makar zbog Senaida Halilovića i njegovih rječnika bosanskog jezika. Makar zbog naših deda ili nena koje su nas podigle na bosnasnkom jeziku. Sve veći udio tehnologije i ekrana u ranoj dječijoj fazi dovodi do amerikanizovanja. Ma da, ne bih krivio djecu, krivio bih odrasle koji su dopustili da im dijete svakodnevno koristi strane riječi prije negoli svoje.

Izraz "kako se ono kaže na našem" smo sigurno svi čuli u životu. Prije smo se smijali našim dijasporcima kada dođu na ljeto pa pitaju "kako se kaže na našem ono patka recimo". Danas se više ne smijemo, danas je to svakodnevnica u kojoj glavnu ulogu vode mladi ljudi. Zar ima potrebe koristiti strane riječi pored našeg jezika? Da li smo odrasli na bosanskom ili na engleskom? Potreba korištenja stranog jezika dolazi od toga da se bude "kul" kako više znamo. U školama koje su u našoj državi se svakodnevno koristi engleski jezik, iako to ne smeta nastavnicima ili profesorima bosankog jezika. Upravo ti profesori i nastavnici su dobili diplomu u Bosni i Hercegovini a ne negdje u Americi ili Engleskoj.

Lijepo je poznavati jezike i savršenstvo je znati ih što više. Ali ih treba upotrebljavati u druge svrhe naprimjer na poslu ili striktno na ispitu ako se traži za ocjenu.

Hvala kolegi Adnanu na ideji za članak.