Na sjednici Vijeća ministara BiH koja je održana 15. aprila, članovi vijeća usaglasili su se oko inicijative Ministarstva finansija i trezora kojom se pokreće postupak pozajmljivanja 45 miliona eura od IBRD-a. Sredstva bi bila iskorištena za unapređenje zdravstvenih usluga u RS.
Čudnovata obrazloženja velikog zaduženja:
15. aprila na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine razmatran je i usvojen prijedlog Ministarstva finansija i trezora o osnivanju pregovaračkog tijela u procesu zaključivanja ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD).
Zajam, kako je navedeno na zvaničnom X nalogu Vijeća, iznosi bi 45 miliona eura, odnosno oko 90 miliona u domaćoj valuti. U istoj objavi objašnjeno je da su sredstva namijenjena za unapređenja zdravstvenih usluga, stabilizacije finansijskog sistema u ovoj oblasti, te rekonostrukciju i izgradnju četiri psihijatrijske klinike. Radi se nastavku ranije započetog procesa finansiranja zdravstvenog sistema RS-a od strane IBRD-a.
Ipak, ovakva praksa i višemilionski iznos govore u prilog činjenici da je zdravstveni sistem RS-a, kojim rukovodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite na čelu Alenom Šeranićem, rupa bez dna, te da njegovi ioanko niski prihodi ne mogu da nadomjeste ogromne izdatke. Uprkos ranijim zaduženjima Vlade Republike Srpske iz različitih, pa čak i nepoznatih izvora, novca u budžetu manjeg entiteta idalje manjka. Budući da inicijativa dolazi od Ministarstva finansija, kojim rukovodi kadar SNSD-a, ministar Srđan Amidžić, teško je neposumnjati da će se ekonomsko oživljavanje RS-a nastavitu preko leđa države, odnosno kroz džepove svih građana BiH.
Sredstva IBRD-a na X -u su nazvana zajmom, ali u zvaničnom zapisniku sa sjednice Vijeća prikazana su kao grant.
Između dva pomenuta finansijska termina razlika je ogromna, jer grant podrazumijeva bespovratna sredstva, dok je zajam u suštini sinonim za kreditno zaduženje.
90 miliona KM, koliko iznosi zajam, prema osnovnoj matematici vrlo vjerovatno bi se vraćao u periodu od narednih dvadeset godina.
Nije naročito jasno da li je zajam bio neophodan, a upitno je i da li će sredstva zapravo biti konstruktivno iskorištena ili će ponajviše poslužiti kako bi se zakrpile rupe u zdravstvenom sistemu Republike Srpske. Neperspektivno zapošljavanje i rak rana digitalizacije sa upitnom uspješnošću govore u prilog mogućnosti da IBRD-ovih 90 miliona odputuju u vjetar.
Najnovije zaduženje Vijeća ministara još je samo jedan u nizu signala da RS-u prijeti finansijski krah, ali potvrda da za stranačke dogovore iza leđa građana uvijek ima prostora.
