20 godina - toliko dugo se spominje aerodrom u Trebinju. Aerodrom još nije ni iznikao a prate ga mnoge kontroverze. Za početak , kako je sve krenulo?

Ideja aerodroma

Godine 2006. spominjao se famozni aerodrom u Trebinju. Aerodrom koji bi trebao biti jedan od ključnih infrastrukturnih projekata Republike Srpske a čiji je prijedlog Aerodroma Srbije.

Godinama se spekulisalo o njemu, uz velike procjene da bi aerodrom mogao biti ubro gotov, ali se ništa konkretno nije uradilo.

Godine 2011. kada je i trebalo da prvi avion poleti, to se nije desilo. Prvi je to pokazatelj da je politika govorila prije ikakvog ispunjavanja realnih uslova. Do 2017. godine se ova tematika pokušavala oživjeti, ali bezuspješno.

Predsjednik Srbije - Aleksandar Vučić je najavio da Srbija ulazi kao investitor u aerodrom, čime je priča opet zaživjela. Ovaj put , od lokalnog dolazi do regionalnog političkog projekta.


Ulaskom Srbije kao investitora radovi se najavljuju već 2021. godine. Pogađate? Nisu ni započeti. Već od 2023. do 2025. godine počeli su se izrađivati studije uticaja na okoliš gdje i počinju prve regionalne kontroverze.

Vlasti i odgovorni tvrde da je u pitanju proces otkupa zemljišta, od kojih su uspjeli otkupiti svega 12%. Također u pitanju je bilo i deminiranje u mjestu Taleža ,gdje bi aerodrom trebao da bude.

Građevinski radovi nisu ni počeli, a još uvijek se vodi i pravna borba oko eksproprijacije zemljišta i izrade urbanističko - tehničke dokumentacije.

Aerodrom je također mijenjao 3 lokacije do sada : Zupci - Mionići - Taleža.

Kontroverze aerodroma

Prva regionalna kontroverza dolazi sa Hrvatskom koja tvrdi da bi aerodrom mogao da utiče na njihov okoliš. Glavni problem je jer se nalazi u blizini Dubrovnika te time uništava i izvorište pitke vode ( Ombla ) za građane Dubrovnika.

Vlasti Hrvatske su najavili pravnu borbu te zatražili izmještanje lokacije.

Sljedeća kontroverza jeste budžet koji je predviđen za aerodrom. U početku su to bile cifre od 50 miliona eura, pa zatim 100 miliona eura, da bi se kasnije došlo do brojke od 200 miliona eura. Javnost je svaki put uskraćena za odgovor " zašto " se budžet mijenja?

Nekom logikom, budžet se procjeni pa se tek kasnije vrše dopune budžeta koje su " sitne " u odnosu na pomenuto povećanje.


Dalje, prema dostupnim informacijama, pista trebinjskog aerodroma navodno bi bila veća od one beogradske ili zagrebačke, što otvara sumnju da bi je mogli koristiti i vojni avioni. Ovom pistom se dodatno dižu tenzije u regionu , te aerodrom opet dospjeva javno.


Aerodrom radi ali i ne radi.

Ono što dodatno " upada u oči " za javnost jeste da aerodorm ima direktora i strukturu, te da postoji firma zvanično registrovana pod nazivom " aerodrom Trebinje " što možete vidjeti i na fotografiji sa javno dostupnog site-a Company Wall.



Prijašnji direktor aerodroma jeste Mladen Stanković koji dolazi iz Srbije, kao i novi direktor Predrag Babić koji je isto iz Srbije.

Ono što je interesantno jeste broj zaposlenih kojih je samo 1, a bruto plaća za godinu 2023. godine iznosi oko 6 ipo hiljada maraka, a za 2024. godinu 8 hiljada i 600 maraka. U obzir treba uzeti da je gospodin Babić došao na mjesto direktora 2025. godine, a do tada je na funkciji bio Mladen Stanković.



Uzevši u obzir Stankovića i isplate plaća, može se reći da posao direktora aerodroma vrijedi između 6 i 8 hiljada maraka.

Na osnovu čega je isplaćivan toliki iznos ako aerodrom ne posluje zvanično? Nema svoju pistu niti svoje avione?

Sumnjivo je i da je investitor i osnivač samog aerodroma država Srbija a ne grad Trebinje na čijem bi prostoru trebao biti aerodrom. Tačnije , puni osnivač jeste " Aerodromi Srbije " Niš.

Najveća kontroverza jeste to što aerodrom zvanično posluje kao da postoji pista, oslanjajući se na budžet. Prijašnji direktor aerodroma, Mladen Stanković , je bio jako optimističan za aerodrom što se javno može i pronaći. Mladen je jedva čekao otvaranje aerodroma i poletanje prvih aviona sa njega, ali na kraju nije ni dočekao s' obzirom da je podnio ostavku.

Predsjednik Srbije - Aleksandar Vučić nedavno je boravio u Trebinju gdje je otvorio novu bolnicu u tom gradu ali i iskoristio priliku da po ko zna koji put spomene famozni aerodorom.

Godine 2013. uredbom Vlade Republike Srpske, od 1. januara prestalo je sa radom Javno preduzeće “Aerodrom Trebinje”, a Privredni sud u Banja Luci donio je Odluku o brisanju trebinjskog aerodroma iz Registra privrednih subjekata. Tako je, nakon pet godina, neslavno završena priča o gradnji trebinjskog aerodroma, a ovo fiktivno preduzeće potrošilo je za to vrijeme milion KM iz budžeta ovog entiteta.

U svrhu priprema gradnje aerodroma, stiglo se tek do master plana i idejnog rješenja, dok aktivnosti na izradi izvedbenog projekta nikad nisu ni započete.

Gašenjem Javnog preduzeća „Aerodrom Trebinje“ prekršeno je, inače, i predizborno obećanje SNSD-a iz 2010. godine, da će se za gradnju aerodroma u toku aktuelnog mandata naći strateški partner, što se evidentno nije desilo.

Ponovno otvaranje iste firme se desilo 2020 godine kada je opet priča o aerodormou bila aktivna.

Dakle, u jeku samih spekulacija ugasilo se poduzeće koje je trebalo biti glavno za sami aerodrom, da bi se opet isto otvorilo 2020. godine.

Ideja koja sporo napreduje ili samo politički projekat?