Vremenske nepogode su sastavni dio godišnjih doba. Bile to suše u ljeto, poplave ili snijeg u zimu.

Svjedoci smo da svakog dana se vrijeme mijenja. Naravno, nije isto kao prije 10 godina, niti može biti i to je normalno. Sa mijenjanjem prirode mijenja se i vrijeme što je proces koji se odvija od postanka svijeta.

Zapitamo li se ikada kao građani Bosne i Hercegovine, koliko nas doista nepogode iznenade?

Siguran sam da se rijetko ko i sam zapita isto pitanje, osim vrlo vjerovatno Nedima Sladića koji ima meteorologiju u malom prstu.

I pored nekih kvazi stručnjaka koji pogode jednom u stotinu pokušaja, Sladić nam uvijek kaže onako kako i jest i kako će biti. Na to sve nekako ostanemo imuni, te pored svega ignoriramo svaki savjet.

Uvijek se posječe dodatno drvo, ne postavi gromobran na kuću ili se kao u Mostaru otpadne vode okrenu u rijeku da teku, što dodatno utječe na same poplave dolijevajući "ulje na vatru".

Sigurno ni sami nismo svjesni odakle opasnost vreba. Vjerujem da nisu ni bili imami džamije u Donjoj Mahali u Mostaru kojoj su poplave odnijele jedan dio zida. Možda nisu bili spremni na to, ko će ga znati.

Ako oni nisu znali, kako onda nisu znali oni koji grade kuće tik do vode? I poslije se čude otkud voda u njihovom dvorištu?

Neki vid pripravnosti, znanja ili obrazovanja?

Kao očite primjere imamo zemljotrese u kojima je prije 2. godine život izgubila žena u Stocu. Nažalost tragično je završilo i u to ne ulazi niko. Čemu potreba graditi kuću u brdu blizu kamenja i stijena? Gdje je neki vid obzirnosti i opasnosti?

Naravno, na zemljotrese i prirodne pojave ne može niko utjecati. Jedino na šta možemo utjecati jeste postati malo više marljiviji. Ne graditi blizu vode, brda, planina i postaviti gromobrane na kuću.


Poslije nepogode uvijek " niko nije znao da će se to desiti ". Sladić upozorava na poplave. " Ma jok!" Niko ga ne sluša ni 2%. Kada bi makar tih 2% slušali, životi ne bi bili toliko ugroženi.

Zar pored Jablanice i Konjica niko da se ne osvijesti? Zar nikako da prestanemo sa tom ilegalnom sječom šume ili sa okretanjem kanalizacije u rijeku?

Sjećam se dok sam išao u osnovnu školu, da je učiteljica jednom prilikom kazala kako će nam se svaki papirić bačen na ulicu obiti o glavu. Polako nam se obija, samo ne papirić nego duplo gore.

S' druge strane, kako je moguće da određeni stručnjaci odrede da je idealna lokacija za graditi kuću upravo u brdu ili pored rijeke? Niko ne misli na klizište, poplave?

Znamo šta se desilo u Srbiji sa padom nadstrešice, da li nam je potrebno slično i u Bosni i Hercegovini? Neki zemljotres da pogodi i pitanje su već te diplome i struka koju je neko " završio ".