U demokratskim društvima, sindikalni zahtjevi radnika u uniformi — ljudi koji svakodnevno štite živote građana — predstavljaju vijest od javnog interesa. Međutim, u Unsko-sanskom kantonu već godinama vrijedi drugačija praksa. Mediji koji financijski ili politički ovise o kantonalnoj izvršnoj vlasti (NES BiH - DF USK - SBIH USK - SDP USK - Narod i Pravda) i vladajućim strankama dosljedno ignorišu aktivnosti Sindikata policije USK, selektivno izvještavaju o zbivanjima u MUP-u, ili pak vijesti o sindikalnim zahtjevima svode na marginalije bez konteksta i analize.

Takav pristup nije slučajan — on je sistemski. Prešućivanjem legitimnih zahtjeva zaposlenih u policiji, režimski mediji vrše uslugu političkim strukturama koje ne žele javnost suočiti s činjenicom da prema vlastitim policijskim službenicima i namještenicima postupaju diskriminatorno i nezakonito. Upravo zbog te medijske blokade, svaki novinarski tekst koji se oslanja isključivo na provjerljive, zvanične dokumente Sindikata postaje čin elementarne profesionalne odgovornosti.

Ono što slijedi nije interpretacija niti nagađanje — to su činjenice koje je Sindikat policije USK zvanično dokumentovao i uputio nadležnim institucijama u periodu od 25. marta do 8. aprila 2026. godine.

SJEDNICA KOJA JE OTVORILA ČETIRI FRONTА

Na redovnoj sjednici Upravnog odbora Sindikata policije Unsko-sanskog kantona, održanoj 25. marta 2026. godine u Bihaću, donesen je niz konkretnih zaključaka koji su u narednim danima pretočeni u zvanične zahtjeve upućene Vladi USK i Budžetskoj inspekciji. Na sjednici su, pored analize rada između dvije sjednice i usvajanja zapisnika, razmatrane i aktivnosti na nivou Unije samostalnih sindikata policije Federacije BiH.

Posebna pažnja posvećena je nacrtu zakona o policijskim službenicima USK i Zakona o unutrašnjim poslovima USK — dokumentima koji direktno određuju materijalni i radno-pravni položaj svih zaposlenih u resoru unutrašnjih poslova. Iz rasprave su proistekla četiri konkretna zahtjeva, svaki sa jasnom pravnom i činjeničnom osnovom.

PRVI ZAHTJEV: NAKNADA ZA PRIJEVOZ VIŠE NE POKRIVA STVARNE TROŠKOVE

Dana 5. aprila 2026. godine, Sindikat je Vladi USK uputio zvaničan zahtjev za hitnu reviziju i povećanje naknade za prijevoz na posao i s posla.

Argument je matematički precizan i nepobitiv: trenutni obračun naknade temelji se na cijeni goriva od 2,47 KM po litri i prosječnoj potrošnji od 7 litara na 100 kilometara. Ta referentna cijena goriva više ne odgovara tržišnoj stvarnosti. Cijene goriva na pumpama u BiH u proteklom periodu značajno su porasle, a zaposleni svakodnevno iz vlastitog džepa pokrivaju razliku između stvarnih troškova i onoga što im Vlada refundira.

Sindikat je od Vlade zatražio tri konkretne mjere: hitnu reviziju postojeće odluke, usklađivanje naknade sa stvarnim tržišnim cijenama goriva, te zaštitu životnog standarda zaposlenih. Pritom je Sindikat podsjetio da važeći propisi omogućavaju reviziju ove odluke dva puta godišnje — dakle, pravni mehanizam za ispravku postoji, a politička volja je ta koja nedostaje.

Ovaj zahtjev nije kapriciozna želja — radi se o elementarnoj zaštiti kupovne moći radnika koji obavljaju jedan od najzahtjevnijih i najrizičnijih poslova u javnom sektoru.

DRUGI ZAHTJEV: INSPEKCIJSKI NADZOR NAD SUMNJIVIM OBRAČUNOM DOPRINOSA

Već sutradan, 6. aprila 2026. godine, Sindikat je napravio korak dalje i obratio se Budžetskoj inspekciji — instituciji nadležnoj za nadzor zakonitosti trošenja javnog novca.

Predmet zahtjeva je ozbiljan: radi se o sumnji u nezakonito postupanje Uprave policije MUP-a USK u vezi sa obračunom i uplatom doprinosa za staž osiguranja u uvećanom trajanju za policijske službenike koji su bili privremeno spriječeni za rad (bolovanje i slični slučajevi).

Konkretno, tokom 2025. godine donesena su rješenja za 46 policijskih službenika kojima je utvrđeno pravo na navedene doprinose. Međutim, u praksi je uočena zabrinjavajuća neujednačenost: u nekim slučajevima doprinosi su uplaćeni, dok su u drugim slučajevima uplate obustavljene, a već donesen rješenja naknadno poništena. Isti zakonski osnov — različit tretman. Ista kategorija radnika — nejednaka prava.

Sindikat je od Budžetske inspekcije zatražio da utvrdi: postoji li pravni osnov za donošenje predmetnih rješenja, je li naknadno poništavanje tih rješenja zakonito, postupa li se jednako prema svim policijskim službenicima u istoj situaciji, te kakve su eventualne posljedice po državni budžet i prava zaposlenih.

Iza ovih tehničkih formulacija krije se suština: ako je Uprava policije samovoljno i selektivno poništavala zakonita rješenja i uskraćivala zaposlenima doprinose koje su po zakonu trebali primiti, radi se o ozbiljnoj povredi radnih prava i potencijalno o nezakonitom raspolaganju javnim sredstvima.

TREĆI ZAHTJEV: SINDIKAT ISKLJUČEN IZ POTPISIVANJA SOPSTVENOG SPORAZUMA

Trećeg aprila 2026. godine Sindikat je javno upozorio na kršenje temeljnih principa socijalnog dijaloga — a radi se o skandalu koji bi u svakom uređenom sistemu izazvao burnu reakciju i medija i javnosti.

Kronologija je sljedeća: Sindikat policije USK zaključio je 15. decembra 2025. godine Sporazum sa Vladom USK o visini osnovice i boda za obračun plaća državnih službenika i namještenika u MUP-u USK. Taj sporazum rezultat je pregovora u kojima je Sindikat aktivno učestvovao kao ravnopravna strana. Na inicijativu samog Sindikata, vođeni su i dodatni pregovori, koji su rezultirali saglasnošću o izmjenama Sporazuma putem aneksa.

I tu nastaje problem: Sindikat, koji je inicirao pregovore i postigao dogovor, nije pozvan da prisustvuje ni potpisivanju aneksa koji je sam tražio. Vladinim aktom faktički je marginalizovan u procesu koji se direktno tiče radnih i materijalnih prava njegovih članova.

Sindikat je ovu situaciju okvalifikovao kao nekorektnu i neusklađenu sa principima ravnopravnosti sindikata i socijalnog dijaloga — formulacija koja je, u sindikalnom i pravnom žargonu, ekvivalent direktne optužbe za kršenje prava na kolektivno pregovaranje. Zahtjev Vladi da se situacija hitno ispravi i Sindikatu omogući ravnopravno učešće — tj. pravo da potpiše aneks — upućen je zvanično i dokumentovano.

ČETVRTI ZAHTJEV: DISKRIMINACIJA UNUTAR ISTE VLADE

Najsvježiji u nizu zahtjeva, upućen 8. aprila 2026. godine, možda je i najdirektnije formulisan — i s pravom.

Vlada USK je, kako navodi Sindikat, nedavno utvrdila dodatke na plaću za određena radna mjesta u Uredu za zajedničke poslove i Ministarstvu finansija. Uposlenici MUP-a USK, međutim, takve dodatke nemaju — bez obzira na to što rade u objektivno otežanim i specifičnim uslovima koji su inherentni policijskoj profesiji: smjenski rad, izloženost riziku, psihički pritisak, fizička opasnost.

Sindikat je od Ministra MUP-a USK zatražio da pripremi i uputi prijedlog Odluke o dodatku na plaću za sve radnike MUP-a koji rade u otežanim okolnostima, te od Vlade USK da taj prijedlog usvoji. Poruka je jasna i nedvosmislena: ista Vlada koja jednim zaposlenima daje dodatke, drugima — policajcima — iste beneficije uskraćuje.

Sindikat je u svom saopštenju upozorio da će, ukoliko diskriminacija bude nastavljena, koristiti sve zakonske metode zaštite prava svojih članova. To nije prazna prijetnja — to je najava eskalacije koja može uključivati sindikalne akcije, pravne postupke i obraćanje federalnim institucijama.

SISTEM KOJI ŠTITI SEBE, NE POLICAJCE

Četiri zahtjeva u četrnaest dana. Svaki potkrijepljen činjenicama. Svaki upućen institucijama koje su po zakonu dužne reagovati. I svaki — prešućen od strane medija koji bi trebali biti glas javnosti.

Sindikat policije Unsko-sanskog kantona nije radikalna organizacija. Ne traži ništa izvan okvira zakona — traži da se zakoni poštuju jednako za sve, da se donesena rješenja ne poništavaju arbitrarno, da naknada za prijevoz prati stvarne troškove, i da policajci imaju ista prava kao i drugi državni službenici.

Pitanje koje ostaje u zraku nije sindikalno — ono je duboko političko i etičko: Zašto Vlada USK (NES BiH - DF USK - SBIH USK - Narod i Pravda - SDP USK) tretira vlastite policijske službenike kao građane drugog reda? I zašto mediji koji su financirani iz javnih sredstava ili pod patronatom vladajućih stranaka sustavno prešućuju ove informacije?

Odgovor na oba pitanja vjerovatno leži na istom mjestu.