Usvojeni budžet Unsko-sanskog kantona (USK) za 2026. godinu jasno pokazuje nerazmjerne prioritete i otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima. Analiza raspodjele sredstava otkriva da su značajna novčana izdvajanja često usmjerena prema političkim interesima, simboličnim stavkama i entitetima koji u stvarnosti ne postoje, dok ključni društveni sektori dobijaju minimalnu podršku.

Političkim strankama i pojedincima u Skupštini USK dodijeljeno je 500.000 KM. Ova alokacija, umjesto da odražava stvarne potrebe građana, pokazuje kako budžet može služiti za finansiranje političkih pogodnosti. Legalno ili ne, činjenica da je polovina miliona KM dodijeljena samim akterima vlasti izaziva opravdanu sumnju u selektivnost i privilegije.

Grantovi nevladinim organizacijama i fondovima predviđeni su sa 1.200.000 KM. Nevladin sektor zasigurno ima važnu ulogu u društvu, ali u kontekstu predizborne 2026. godine, visoka sredstva bez jasno definisanih kriterija i transparentne procedure otvaraju prostor za zloupotrebe. Postavlja se pitanje da li se dio novca, posredstvom nevladinih organizacija, de facto koristi za finansiranje političkih stranaka i kampanja, umjesto za projekte od stvarnog društvenog značaja. Javnost ima pravo tražiti detaljna obrazloženja i transparentnu proceduru, kako bi se spriječilo da grantovi služe kao kanal političke pogodnosti, a ne kao podrška zajednici.

Jedna od najproblematičnijih stavki usvojenog budžeta odnosi se na tzv. javne ustanove koje u stvarnosti nikada nisu ni osnovane. Asocijacija veterana V Korpusa Armije BiH, Veteranski dom i Memorijalni centar USK-a potpuno su izmišljene institucije, a budžet predviđa po 1.000 KM za svaku od njih. Ove fiktivne stavke nemaju nikakvu stvarnu svrhu niti pokrivaju potrebe veterana ili kulturno-historijske projekte. Takva praksa otvara ozbiljna pitanja o selektivnoj alokaciji sredstava, transparentnosti i mogućim zloupotrebama javnog novca, jer se sredstva planiraju za entitete koji ne postoje i ne mogu pružiti nikakvu konkretnu uslugu ili projekat.

Za obnovu vjerskih objekata predviđeno je 800.000 KM, što višestruko nadmašuje sredstva namijenjena ključnim sektorima obrazovanja i socijalnih usluga. Istovremeno, za izgradnju objekata dječjih vrtića planirano je 200.000 KM, dok je za prevoz studenata do kampusa Grmeč simboličnih 1.000 KM. Ova jasna disproporcija pokazuje da se budžet kreirao više radi političkog i simboličkog favoriziranja određenih zajednica nego na osnovu stvarnih potreba građana. Dok se visoka sredstva usmjeravaju prema vjerskim objektima, najosjetljivije grupe – djeca i studenti – ostaju marginalizovane i nedovoljno podržane.

Ukupno gledano, usvojeni budžet USK-a za 2026. godinu odražava nerazmjern odnos prema stvarnim potrebama građana, favoriziranje političkih aktera i fiktivnih entiteta, dok ključni sektori ostaju zapostavljeni. Predizborna godina dodatno naglašava rizik od političkih manipulacija i zloupotrebe sredstava, posebno kroz grantove nevladinim organizacijama. Ovaj budžet jasno pokazuje površnost planiranja i odsustvo ozbiljnosti u alokaciji javnih sredstava. Javnost i nadležni organi imaju pravo zahtijevati detaljna obrazloženja i odgovornost, jer ovakav raspored sredstava nije samo neodgovoran – on je direktan udar na povjerenje građana u rad vlasti.