Dok vlasti Unsko-sanskog kantona otvaraju nove javne pozive za dodjelu sredstava u 2026. godini, iza kulisa ostaju neriješeni slučajevi iz prethodnog perioda koji dovode u pitanje transparentnost i zakonitost rada nadležnih institucija. Jedan od takvih slučajeva je i onaj Amira Babića, koji već mjesecima pokušava dobiti odgovore, ali i sredstva koja su mu, kako tvrdi, već odobrena.

Dodatni kontekst ovom slučaju daje i činjenica da je Amir Babić bivši pripadnik 5. korpusa Armije Republike BiH, dok je osnovna misija Javne ustanove „Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija“ upravo usmjerena na podršku toj populaciji. U tom smislu, dodatnu težinu dobija pitanje odnosa institucije prema korisnicima kojima je namijenjena.

Njegova priča, potkrijepljena službenom dokumentacijom i hronologijom dopisa, ukazuje na moguće nepravilnosti u radu Kantonalnog stambenog fonda USK, ali i na širi problem institucionalne netransparentnosti, sporosti i selektivnog postupanja.

„Dodijeljen kredit koji nikada nije isplaćen“

U razgovoru s istraživačkim novinarom platforme plenum.ba, Babić ukazuje na suštinu problema:

„Aplicirao sam na dodjelu stambenog kredita po liniji II do 40.000 KM, i kao takav mi je odobren i rangiran sam na listi pod rednim brojem 74. Međutim, do danas mi nije isplaćen kredit, niti sam od strane Kantonalnog stambenog fonda USK dobio zvaničan odgovor – zašto!?“

Ova tvrdnja predstavlja osnovu slučaja – kredit je formalno odobren, ali njegova realizacija nije uslijedila. Izostanak zvaničnog obrazloženja dodatno produbljuje sumnje u pravilnost postupka.

Babić dodatno ukazuje i na činjenicu da su u međuvremenu raspisivani novi javni pozivi:

„Mada je Vlada USK već raspisala novi natječaj, javni poziv za dodjelu sredstava za 2026. godinu, što je meni kao laiku u najmanju ruku problematično, gledajući sa formalno pravne strane…“

Ova situacija otvara pitanje kako je moguće pokretati nove javne pozive dok prethodne obaveze prema korisnicima nisu okončane.

Sumnje u diskriminaciju: isplate „preko reda“

Najozbiljniji dio navoda odnosi se na način realizacije sredstava:

„…dostavljeni podaci otkrivaju da je vršena isplata (nalog) za isplatu licima koji su rangirani iza mene po rang listi II, te mi je učinjena šteta i diskriminiran sam u odnosu na druge kandidate.“

Ukoliko bi se ove tvrdnje potvrdile, radilo bi se o mogućem odstupanju od principa jednakosti, transparentnosti i zakonitosti u raspodjeli javnih sredstava.

Odgovor Fonda i ozbiljne kontradikcije u vlastitoj dokumentaciji

U kontekstu navoda o mogućim isplatama „preko reda“, Kantonalni stambeni fond USK u svom očitovanju kategorično negira da su sredstva isplaćivana osobama rangiranim iza Amira Babića na službenoj rang-listi. Međutim, dokumentacija koja potiče upravo iz Fonda, a koju je Amir Babić ustupio na uvid istraživačkom novinaru – uključujući naloge za isplatu realizirane putem komercijalne banke KIB Banka d.d. Velika Kladuša.

Prema tim dokumentima, evidentne su isplate kredita licima koja se na rang-listi nalaze iza Amira Babića, što direktno problematizira zvanično očitovanje Fonda. U tom smislu, ne radi se o različitim tumačenjima ili percepcijama, već o konkretnim finansijskim tragovima koji otvaraju pitanje dosljednosti i tačnosti iznesenih tvrdnji institucije koja se finansira javnom novcem.

Ovakav nesklad između službenog odgovora i dokumentacije koju je sam Fond dostavio zahtijeva jasno i precizno objašnjenje. U suprotnom, ostaje osnovana sumnja da se informacije prezentiraju selektivno ili nepotpuno, čime se dodatno narušava povjerenje u transparentnost i zakonitost rada ove institucije.

U konačnici, ključno pitanje više nije samo redoslijed isplata, već da li Fond postupa u skladu sa vlastitim pravilima i dokumentima, te da li su svi korisnici tretirani jednako u postupku dodjele i realizacije sredstava.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD PRILOGA

„Ćutanje uprave“ i pristup informacijama

Slučaj Amira Babića ne otvara samo pitanje dodjele kredita, već i pitanje pristupa informacijama i odgovornosti institucija.

Dana 30. jula 2025. godine Babić podnosi zahtjev za pristup informacijama Javnoj ustanovi „Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija“, tražeći podatke o dinamici isplata kredita za 2025. godinu, spiskove korisnika sa rang lista, kao i informacije o realiziranim isplatama putem komercijalne banke.

Fond 4. augusta 2025. godine odbija njegov zahtjev. Nezadovoljan odlukom, Babić 12. augusta ulaže prigovor, očekujući odgovor u zakonskom roku, koji međutim izostaje.

U razgovoru ovaj period opisuje riječima:

„…nakon toga sam uložio prigovor, ali u zakonskom roku nisam dobio odgovor…“

Time započinje period tzv. „ćutanja uprave“, koji ukazuje na nepostupanje institucije u skladu sa zakonskim obavezama.

Hronologija institucionalnog postupanja: od odbijanja do pristupa informacijama

Nakon više od dva mjeseca bez odgovora, 23. oktobra 2025. godine Babić se obraća Federalnom ministarstvu pravde – Upravnom inspektoratu, tražeći inspekcijski nadzor zbog nepostupanja po prigovoru.

Dana 4. decembra 2025. godine Fond usvaja prigovor i odobrava pristup informacijama u cijelosti. Dostavljeni su i traženi dokumenti, uključujući spiskove korisnika sa rang lista I i II, kao i podatke o isplatama putem KIB banke. Ipak, dokumentacija otvara nova pitanja.

Babić to opisuje riječima:

„…dobio odgovor od strane Kantonalnog stambenog fonda USK koji više skriva nego otkriva, ali i takav štur i selektivan otkriva…“

Ovakav stav ukazuje na sumnju da ni nakon formalnog odobravanja pristupa informacijama nije ostvarena potpuna transparentnost.

Krivične prijave i uključivanje antikorupcijskih institucija

Nakon uvida u dokumentaciju, Babić poduzima dodatne pravne korake. Dana 11. decembra 2025. godine podnosi prijavu Uredu za borbu protiv korupcije USK, ukazujući na nepravilnosti u procesu isplate kredita.

Već 12. decembra podnosi i krivičnu prijavu protiv odgovornog lica u Kantonalnom stambenom fondu:

„Negdje u prvoj dekadi decembra mjeseca sam podnio krivičnu prijavu protiv odgovornog lica javne ustanove po članu 383. KZ FBiH.“

Time slučaj prelazi iz administrativne u pravnu sferu.

Institucionalni lanac bez epiloga

U pravni postupak uključuje se više institucija. Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, uz Kantonalno tužilaštvo USK, razmatra navode iz prijave i poduzima radnje u okviru svojih nadležnosti. Predmet se, u skladu s procedurama, nalazi u obradi i prosljeđivanju između nadležnih organa radi utvrđivanja činjenica i eventualne odgovornosti.

Uprkos uključenosti institucija i formalno pokrenutim radnjama, slučaj još uvijek nema konačan epilog, a postupci ostaju u toku.

„Bermudski trougao“ institucija

Uprkos svim poduzetim koracima – od zahtjeva za informacijama, preko inspekcijskih postupaka do krivičnih prijava – slučaj ostaje neriješen.

Babić ovaj proces opisuje riječima:

„S obzirom da u tom ‘bermudskom trouglu’ vlasti zakonodavne, izvršne i sudske, običan čovjek ima malo šanse da neke stvari istjera na čistac bez javnog i medijskog prostora…“

Ova izjava ukazuje na širi problem funkcionisanja sistema i otežanog pristupa pravdi za građane.

Između formalnih odluka i stvarnog ishoda

Cjelokupan slijed događaja pokazuje višemjesečni proces obilježen odbijanjima, šutnjom, naknadnim odlukama i prebacivanjem nadležnosti. Iako su procedure formalno pokrenute, a nadzor aktiviran, konkretan rezultat izostaje.

Slučaj Amira Babića tako ostaje primjer razlike između formalnog sistema i njegove praktične primjene, u kojoj prava na papiru ne garantuju njihovu realizaciju u stvarnosti.

Hronologija dopisa: od zahtjeva do institucionalnog labirinta

Hronologija dopisa Amira Babića i nadležnih institucija Unsko-sanskog kantona započinje krajem jula 2025. godine, kada poduzima prvi formalni korak u pokušaju da dođe do informacija o dodjeli i isplati stambenih kredita. Dana 30. jula 2025. godine upućuje zahtjev za pristup informacijama Javnoj ustanovi „Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija“. Traži podatke o dinamici isplate kredita za 2025. godinu, spiskove korisnika i informacije o realiziranim isplatama putem komercijalne banke.

Dana 4. augusta 2025. godine Fond donosi rješenje broj 02-45-962-1/25 kojim odbija zahtjev. Babić 12. augusta 2025. godine ulaže prigovor, očekujući odgovor u drugostepenom postupku. Međutim, odgovor ne dolazi u zakonskom roku, čime započinje period „ćutanja uprave“.

Nakon više od dva mjeseca bez odgovora, 23. oktobra 2025. godine obraća se Federalnom ministarstvu pravde – Upravnom inspektoratu radi inspekcijskog nadzora.

Dana 4. decembra 2025. godine Fond donosi novo rješenje broj 02-45-962-5/25 kojim usvaja prigovor i odobrava pristup informacijama. Dostavljeni su dokumenti, uključujući spiskove korisnika sa rang lista I i II, kao i podatke o isplatama putem KIB banke Velika Kladuša.

Dana 11. decembra 2025. godine podnosi prijavu Uredu za borbu protiv korupcije USK, a 12. decembra i krivičnu prijavu protiv odgovornog lica, pozivajući se na odredbe Krivičnog zakona FBiH.

Ured za borbu protiv korupcije aktom broj 24/02-1-04-85-2/26 od 27. januara 2026. godine traži informacije od Fonda radi provjere navoda iz prijave. Istovremeno, aktom broj 24/02-1-04-85-3/26 od 29. januara 2026. godine upućuje zahtjev Ministarstvu finansija USK – budžetskoj inspekciji za provođenje nadzora.

Ured za borbu protiv korupcije USK, akt broj: 24/02-1-04-85-5/26 od 26.02.2026.godine po drugi put traži informaciju od JU „Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija“

Dan poslije, 27. februara 2026. godine Babiću se dostavlja informacija o poduzetim radnjama aktom broj 24/01-04-12-UP-1/26, uz potvrdu da je postupak i dalje u toku.

Cjelokupan slijed događaja pokazuje višemjesečni proces u kojem su zahtjevi, prigovori i prijave prolazili kroz različite institucionalne nivoe uz određena kašnjenja i izostanak pravovremenih odgovora. Ova hronologija predstavlja ilustraciju složenog puta koji građanin mora proći kako bi ostvario pravo na informacije i zaštitio svoja prava.

Između formalnih odluka i stvarnog ishoda

Cjelokupan slijed događaja ukazuje na višemjesečni proces obilježen odbijanjima, šutnjom, naknadnim odlukama i prebacivanjem nadležnosti između institucija. Iako dokumenti postoje, procedure su pokrenute, a nadzor formalno aktiviran, konkretan rezultat i dalje izostaje. Slučaj Amira Babića ostaje primjer razlike između formalnog sistema i njegove primjene u praksi, u kojoj prava na papiru ne garantuju njihovu realizaciju u stvarnosti.

Pitanja koja ostaju bez odgovora

U svjetlu iznesenih navoda i dokumentovane hronologije, nameće se niz pitanja na koja javnost i dalje očekuje odgovore: na osnovu kojih kriterija su vršene isplate korisnicima rangiranim iza Babića na rang listi II; da li su liste prioriteta dosljedno poštovane; zbog čega sredstva nisu isplaćena uprkos odobrenju kredita; te ko snosi odgovornost za višemjesečno nepostupanje i izostanak odgovora u zakonskim rokovima.

Dodatno, ostaje otvoreno pitanje na koji način Fond opravdava pokretanje novih javnih poziva za 2026. godinu, dok prethodni slučajevi, uključujući i ovaj, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. U konačnici, ostaje pitanje da li će nadležne institucije preuzeti odgovornost za eventualne nepravilnosti ili će se ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, završiti bez institucionalnog epiloga.