Grad Bihać suočava se s jednim od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u regiji – izgradnjom međunarodnog aerodroma. Ideja o povezivanju Krajine sa svijetom putem zračnog saobraćaja zvučala je kao ključna šansa za razvoj turizma, privrede i regionalne povezanosti. Ipak, dok su se svi složili da je aerodrom važan za ekonomski napredak, sama realizacija projekta od početka je nailazila na brojne prepreke.

Iako su uloženi značajni napori, dugogodišnji problemi s financiranjem i koordinacijom između različitih nivoa vlasti usporili su napredak. Bez strateške koordinacije između Grada Bihaća, Vlade Unsko-sanskog kantona i Vlade Federacije, projekt se nalazi u fazi stagnacije. Umjesto konkretnog ulaganja, javnost svjedoči o prebacivanju odgovornosti i međusobnim optužbama. Ovakav kaotičan pristup stvorio je okolnosti u kojima je završetak projekta postao neizvjestan.

"U više navrata smo zadnjih 6-7 mjeseci radili na komunikaciji Bihać - Sarajevo i Bihać - Mostar zbog sagledavanja opće tehničke dokumentacije na osnovu kojeg ćemo dobiti građevinske dozvole. Čekamo još dva dokumenta i do kraja godine bismo dobili pozitivne odgovore i predali dokumentaciju za urbanističku saglasnost. Kantonalna skupština u prvom kvartalu mora donijeti prostorno-plansku dokumentaciju i to je jako bitno za bilo koju infrastrukturu od federalnog ili državnog značaja i bez toga nećemo imati građevinsku dozvolu. Apelujem na poslanike i vladu da se uzmu u koštac s ovim jer nemamo mnogo vremena da čekamo", direktor Aerodroma Bihać Anel Hadžić u izjavi za RTV USK, 10.12.2022.godine

Izgradnja aerodroma je doživjela brojne prekide i usmjeravanja pažnje prema drugim, "hitnijim" projektima. Iako su za razvojnu ekonomiju Unsko-sanskog kantona prometna povezanost i turizam ključni faktori rasta, čini se da su prioriteti vlasti drugačiji. U međuvremenu, građani Bihaća i okolnih općina ostaju s dozom skepsе prema ovom ambicioznom projektu, jer je iznos od 45 miliona maraka koji je do sada potrošen za infrastrukturu aerodroma očigledno presudan za njihove svakodnevne živote, ali se nije pokazao kao održiv u stvaranju novih prilika.

Projekt izgradnje Aerodroma Bihać, koji je već dugo u fazi planiranja i gradnje, simbolizira ambiciju Unsko-sanskog kantona za razvijanjem infrastrukture i povezivanjem s ostatkom svijeta. Međutim, suočen s brojnim preprekama, ovaj aerodrom ostaje daleki san, a njegov stvarni potencijal iz dana u dan blijedi. Da bi aerodrom konačno postao funkcionalan, potrebno je još nevjerojatnih 150 miliona KM, a uz trenutnu dinamiku ulaganja, Bihać bi svoj prvi putnički avion mogao vidjeti tek za 25 godina. Ako se nešto radikalno ne promijeni, projekat bi mogao postati još jedna u nizu promašenih investicija koje su do sada već progutale više od 40 miliona maraka javnog novca.

"Na osnovu nje smo dobili inpute. Studija je prihvaćena u 6. mjesecu ove godine i krenuli smo u dalji aktivnost kada je u pitanju gradnja aerodroma. Imamo dvije faze, jedna je 1.800 metara piste te druga faza od 2.100 metara. Vlada FBiH je do sada osigurala 35 miliona KM za ovaj projekt. Do sada je utrošeno 10-ak miliona KM u mandatu prije mene, a od kad sam ja ovdje počeli smo s eksproprijacijom koja je od septembra do danas obeštećeno oko 70-ak vlasnika u iznosu od oko 2,5 miliona KM", direktor Aerodroma Bihać Anel Hadžić u izjavi za RTV USK, 10.12.2022.godine

U međuvremenu, dok Bihać i dalje čeka na završetak svog aerodroma, Vlada Federacije FBiH daje prioritet financiranju aerodroma u Tuzli, Mostaru i Sarajevu, koji već ostvaruju značajan broj međunarodnih letova. Aerodromi u Tuzli i Mostaru bilježe stabilan porast broja letova, čineći ih konkurentnijim na regionalnoj i međunarodnoj razini. Također, Vlada FBiH nastavlja ulagati značajna sredstva u razvoj nacionalnog aerodroma u Sarajevu, koji godinama ostaje glavni zračni hub BiH.

Prema dostupnim podacima, Aerodrom Tuzla na godišnjoj razini ostvaruje oko 700.000 putnika, dok Aerodrom Mostar bilježi manji, ali stabilan broj letova. U usporedbi s tim, Aerodrom Sarajevo bilježi nekoliko miliona putnika godišnje, s više od 30.000 letova u različitim međunarodnim pravcima. Ovi podaci jasno pokazuju da aerodromi s postojećom infrastrukturom, kao što su Tuzla i Mostar, već ostvaruju konkretne rezultate u privlačenju međunarodnih letova i sticanju stabilnih prihoda.

Dok ulaganja u ove zračne luke napreduju, Aerodrom Bihać prijeti da postane još jedan u nizu infrastrukturnih projekata koji su tokom godina progutali značajna javna sredstva bez stvarnih rezultata. Bez jasne strateške vizije i održivog plana, Bihać bi mogao ostati neostvarena nada, dok konkurentski aerodromi nastavljaju ostvarivati stvarne pomake u regionalnom i međunarodnom zračnom prometu.

"S rokovima je nezahvalno govoriti, ali vjerujem s obzirom na projekte koje sam radio u prošlosti, uvođenjem izvođača, ovaj projekt se može uraditi unutar 2-2,5 godine. Ako sve bude išlo planiranom dinamikom, kroz 3-4 godine možemo očekivati prve avione na ovoj lokaciji", direktor Aerodroma Bihać Anel Hadžić u izjavi za RTV USK, 10.12.2022.godine

Neslaganje između svih nivoa vlasti može se sažeti u jedan ključni problem: nedostatak jasne i koherentne strategije. Bez uvjerljivog plana za financiranje i održavanje aerodroma, teško je zamisliti da će Bihać postati pravi prometni centar, a još manje da će stvoriti infrastrukturu koja će privući međunarodne letove. S obzirom na brzinu kojom se novac izdvaja za ovakve projekte, pitanje je hoće li aerodrom ikada zaživjeti ili će zauvijek ostati na 3D prezentacijama.

Kada se sve uzme u obzir, Bihać je suočen s ozbiljnom dilemom: hoće li ovaj projekt doživjeti svoj sretan završetak, ili će zauvijek ostati neispunjeni san o regionalnom aerodromu, još jedna u nizu "čeličnih ptica" koje nikada ne polete? S obzirom na trenutnu situaciju, opasnost od propasti čini se vrlo realnom, a sve to uz ogromnu cijenu koju će platiti građani.