Iako je geografski položaj ključan za vanjskopolitičko opredjeljenje države, ipak ne bismo trebali svoju perspektivu ograničiti samo na tu dimenziju. Međutim, izjava Napoleona „kažite mi geografiju neke zemlje i ja ću vam reći njenu vanjsku politiku“ implicira na veliki značaj geografije neke zemlje i bez obzira na druge dimenzije, ne bismo trebali umanjiti tu važnost. Geografska pozicija Republike Bjelorusije predstavlja geopolitičku granicu između Zapada (EU i SAD) i Istoka (Rusije). Upravo zbog njenog položaja, svoj interes u Bjelorusiji vide i Evropska unija i Rusija. Ostvarivanje saradnje s ovim akterima je nužna, ali ona je određena i političkim odlukama države, koje se mogu razlikovati od geografskih činjenica. U režimu Lukašenka – bjeloruskog predsjednika - uspostavljanje prijateljskih odnosa s mnogim zemljama Zapada je u kontradiktornosti s njegovom vanjskom politikom.

Geopolitički značaj Bjelorusije

Bjelorusija se nalazi između dva geopolitička centra moći - Evropske unije i Rusije – što joj daje geostrateški značaj. U studiji iz 2022. The degradation of belarusian foreign policy: a proposed course correction, navodi se da „geografski položaj Bjelorusije je kao prokletstvo koje, međutim, pruža i prilike i nalaže da Bjelorusija bude mjesto susreta civilizacija, a ne sukoba". Bjelorusija se, također, nalazi u najbližem inostranstvu uz Ukrajinu, Gruziju, Azerbejdžan i Kazahstan. Njena veza s Rusijom je prisutna kroz cijelu historiju postojanja. Ove dvije zemlje dijele jezik, kulturu, način života, pri čemu je ruski jezik najzastupljeniji u govoru bjeloruskog naroda i službeni je jezik uz bjeloruski.

Vanjska politika Bjelorusije

Prvi period (1990-1994)

Tokom ovog perioda, Bjelorusija je težila integraciji sa zapadnim zemljama, uspostavljajući značajne odnose sa Evropskom unijom i ratifikujući brojne međunarodne ugovore.

Drugi period (1994-2022)

Pod vodstvom Aleksandra Lukašenka, Bjelorusija je postepeno okrenula svoju vanjsku politiku prema Rusiji, uslijed pogoršavanja odnosa sa Zapadom. Lukašenko je konsolidovao vlast i usmjerio zemlju prema represivnoj autokratiji, označavajući zapadne aktere kao prijetnju.

Treći period (2022 – danas)

Od 2022. godine, Bjelorusija je postala ključni saveznik Rusije, posebno nakon invazije na Ukrajinu, uprkos međunarodnim sankcijama i kršenjima ljudskih prava unutar zemlje.

Ekonomska saradnja

S obzirom da su za Bjelorusiju najznačajniji gospodarski partneri upravo Rusija i Evropska unija, pokušavala je u tom aspektu balansirati odnose i uspostaviti status quo, a koji je u potpunosti poništen agresorskom politikom Bjelorusije prema Ukrajini i sankcijama kojima je izložena. U studiji The degradation of belarusian foreign policy: a proposed course correction se navodi da je, "poslovna strategija" bila uzimati sirovine iz Rusije, obrađivati ih i prodavati na strana tržišta“, a tome u prilog ide dužina granice koja iznosi 959 km. Međutim, politika izolacionizma i prorusko opredjeljenje utjecali su na ekonomski (ne)rast zemlje

Utjecaj Rusije

Za Rusiju, treću silu svijeta, pored SAD-a i Kine, gubitak utjecaja nad Bjelorusijom bio bi nezamislivi udarac njenom imidžu. Utjecaj ruske vanjske politike na bjelorusku politiku je očigledan, a Lukašenko je koristio tu podršku za sprovođenje svog režima. Manipuliranjem medija i posljedično građanima Bjelorusije, vladajući režim stekao je ogromnu podršku, o čemu nam govori i tridesetogodišnja vladavina Lukašenkovog režima.

Budućnost Bjelorusije

Bjelorusije je imala potencijal postati neka vrsta tranzitnog teritorija koji će povezati Istok i Zapad. Međutim, nedostatkom interesa za evropske integracije gubi taj potencijal. Okrećući se Rusiji i postavši ovisna o njoj upada u moguću zamku Rusije, a to je gubitak suverenosti. Svakako da će unutrašnje nezadovoljstvo u jednom trenutku kulminirati žešće nego 2020. godine, a Bjelorusija će morati stvarati nove strategije kako bi se izvukla iz trenutno veoma teškog položaja koji će zasigurno odrediti dugoročni položaj Bjelorusije – kao tampon zemlje (ukoliko dođe do promjene postojećeg režima) ili zemlje predate u velikoj mjeri Rusiji.