Rasprava o budžetu Federacije Bosne i Hercegovine u Unsko-sanskom kantonu odavno je izašla iz okvira tehničke i fiskalne debate. Umjesto pitanja razvojnih prioriteta, javnih potreba i konkretnih koristi za građane, budžet je postao politička linija razdvajanja, sredstvo obračuna i još jedan dokaz duboke predizborne polarizacije društva.

Na jednoj strani nalaze se tzv. „antibudžetlije“, politički predstavnici POMAK-a i SDA u USK, koji se javno protive budžetu FBiH. Nasuprot njima stoje „budžetlije“, predstavnici Naroda i pravde (NiP) i Socijaldemokratske partije (SDP) u USK, koji budžet podržavaju i brane. Sukob između ove dvije političke grupacije ne vodi se iza zatvorenih vrata institucija, već otvoreno, kroz medije i javne nastupe, pri čemu se budžet koristi kao političko oružje.

Budžet kao sredstvo političkog pozicioniranja

Iako obje strane u javnosti nastupaju s tezom da djeluju u interesu građana, intenzitet i retorika sukoba jasno ukazuju da se ne radi samo o neslaganju oko budžetskih stavki. Ulazak u predizbornu godinu, s općim izborima zakazanim za oktobar 2026. godine, dao je dodatni impuls političkom zaoštravanju.

Budžet FBiH, umjesto da bude dokument stabilnosti i planiranja, pretvoren je u poligon za dokazivanje političke snage, dosljednosti i „principijelnosti“. U takvom ambijentu, racionalna rasprava ustupa mjesto političkom nadmetanju, dok se složena fiskalna pitanja svode na jednostavne poruke „za“ ili „protiv“.

Podijeljeni građani, zapostavljena suština

Posljedice ovakvog pristupa najvidljivije su u javnom prostoru Unsko-sanskog kantona. Građani su sve češće primorani da se svrstavaju, iako se većina njih suočava s istim problemima – rastućim troškovima života, nesigurnim radnim mjestima i niskim primanjima.

U tom kontekstu, gotovo je paradoksalno da se u središtu političkog sukoba ne nalazi pitanje životnog standarda, već stranačka strategija. Dok politički akteri vode verbalne bitke oko budžeta, prosječna plata radnika u realnom sektoru u USK iznosi oko 1.200 KM, što za veliki broj porodica jedva pokriva osnovne mjesečne troškove.

Tišina o političkim platama

Posebno upadljivo je da ni „antibudžetlije“, ni „budžetlije“ u svojim javnim istupima nisu otvorile pitanje vlastitih primanja. Plate političkih funkcionera, bez obzira na stranačku pripadnost, višestruko su veće od plata radnika u realnom sektoru, ali ta činjenica rijetko postaje dio javne rasprave.

Umjesto razgovora o nesrazmjeru između političkih plata i realnog standarda građana, fokus ostaje na međusobnim optužbama i političkom nadmetanju. Time se dodatno produbljuje jaz između političkih elita i svakodnevice građana, koji se s pravom pitaju ko u ovom sukobu zaista zastupa njihove interese.

POVEZANI ČLANAK: Pogledajte koliko zarađuju vaši predstavnici iz USK u Parlamentu Federacije BiH

Predizborna logika iznad javnog interesa

Iskustva ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u predizbornim godinama pojačava politička retorika, dok se suštinska pitanja potiskuju u drugi plan. Aktuelni sukob oko budžeta FBiH u USK ne predstavlja izuzetak, već potvrdu tog obrasca.

Budžet je, umjesto alata za unapređenje javnih politika, postao sredstvo za prikupljanje političkih poena. Građani su, ponovo, svedeni na publiku u političkom sukobu koji se vodi iznad njihovih stvarnih potreba.

Zaključak bez nametanja odgovora

U konačnici, politička podjela na „budžetlije“ i „antibudžetlije“ u Unsko-sanskom kantonu ostavlja više pitanja nego odgovora. Da li je riječ o principijelnom neslaganju ili o predizbornom manevru? Da li se budžet brani ili osporava zbog građana ili zbog političke računice?

Odgovore na ta pitanja ne namećemo. Javnosti Unsko-sanskog kantona ostaje da, na osnovu činjenica, javnih nastupa i vlastitog životnog iskustva, sama donese zaključak o tome ko u ovom sukobu zaista govori u ime građana, a ko u ime politike.