Iako je prošlo skoro mjesec dana od održavanja prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, članovima biračkih odbora idalje nisu isplaćene dnevnice. Kašnjenje sa isplatama postalo je stvar navike, pa se tako nakon lokalnih izbora prethodne godine na dnevnice čekao više od 3 mjeseca.
Osim neregularnosti na izborima i postizborne procedure provode se traljavo.
Za realizaciju prijevremenih izbora za predsjednika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta osigurano je 6.4 miliona konvertibilnih maraka. Pored sredstava za glasački materijal, osiguran je i novac namijenjen za dnevnice predsjednika, zamjenika predsjednika i članova biračkih odbora, uposlenika mobilnih timova i akreditovanih posmatrača.
Podatak o tome koliki iznos će biti utrošen na dnevnice nije javno dostupan, ali je poznato da još nijedna dnevnica nije isplaćena.
Izbori su održani na 2 211 biračkih mjesta, a tek prije 5 dana, tačnije 15. decembra zvanično su potvrđeni rezultati prema kojima je Siniša Karan - režimska pudlica pobijedio Branka Blanušu kandidata opozicije. Razlika u broju glasova je malo manja od 10 000, a procentualni omjer razlike iznosi 2,17% u korist kandidata SNSD-a.
Uprkos pokušajima opozicije da pritiskom natjera CIK na ponovno brojanje glasova na određenim biračkim mjestima, apelacija SDS-a je odbijena.
Konačni saldo potvrđuje tragičnu sudbinu svakog izbornog procesa u kojem se serijski ponavljaju iste nepravilnosti, modernizacija praznikovanja demokratije se konstantno blokira, a počinioci izbornih prevara ostaju nekažnjeni.
Korigovanje prijava i dnevnice na čekanju:
Odlukom o visini naknade za rad biračkih odbora utvrđena je visina dnevnica, a navedenom odlukom predsjednik biračkog odbora zarađuje 400KM, njegov zamjenik 200KM, a ostali članovi 130KM. Zamjenici članova biračkih odbora iščekuju 80KM, a isplate su na čekanju i za ona lica koja uprkos prijavi na dan održavanja izbora nisu angažovana, te se radi o iznosu od 50KM.
Zanimljivo je da se odlukom ne utvrđuje vremenski rok u kojem naknade moraju biti isplaćene.
Ranija iskustva realizatora izbornog procesa pokazuju da se na zarađeni novac čekalo i do 3 mjeseca. Rijetkost nisu ni fiktivne prijave, pa će tako novčanike podebljati i oni koji nisu prošli zvaničnu obuku, ali su njihova imena prisutna u evidencijama
Opštinskih izbornih komisija (OIK).
U lancu odgovornosti sve počinje sa biračkim odborom čiji predsjednik je dužan dostaviti evidenciju OIK-u, odakle se podaci dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji Sarajevu.
Potom CIK paralelno sa brojanjem glasova vrši kontrolu evidencija dostavljenih od strane OIK-a. Nakon što su sve neophodne informacije verifikovane CIK započinje proces isplate naknada za rad u biračkom odboru.
U telefonskom razgovoru sa uposlenicima krovnog izbornog tijela autoru teksta je rečeno da je došlo do komplikacija prilikom unošenja opštinskih evidencija u zvaničnu, centralnu bazu podataka. Podaci se ne poklapaju, te konačan broj osoba kojima je neophodno uplatiti sredstva na račun nije utvrđen. Korekcija koju je potrebno izvršiti odlazi na glasanje, pa će tako ruke članova CIK-a odlučivati o trenutku isplate dnevnica.
Uposlenici CIK-a uvjeravaju da bi naredne sedmice novac mogao biti uplaćen, ukoliko korekcije budu usaglašene.
Uzmemo li u obzir tradicionalnu ažurnost državnih institucija, naročito u pogledu isplaćivanja novca i podmirivanja dugovanja, nije za očekivati da će isplate biti realizovane do kraja 2025. godine.
Sumnjive evidencije i čudna nepoklapanja:
Zvanični podaci o broju osoba koje su radile na realizaciji izbora nisu javno dostupni, kao ni ukupan iznos sredstava iz budžeta koja će biti utrošena u svrhe isplaćivanja naknada.
Shodno broju biračkih mjesta, kojih je više od dvije hiljade, prostom matematikom dolazi se do okvirne brojke od oko 20 hiljada lica koja su bila angažovana u radu biračkih odbora.
Kontakt osobe u CIK-u zadužene za informacije o isplatama naknada tvrde da je došlo do komplikacija sa usglašavanjem prijava između OIK-a i centrale CIK-a BiH. Tokom telefonskog razgovora spomenuta je i specifična situacija u Banjaluci, gdje je došlo do najvećeg broja grešaka prilikom usaglašavanja evidencija o radu. U drugom po veličini gradu u BiH utvrđena su sumnjiva nepoklapanja, a korigovanje istih otežava veliki broj biračkih mjesta.
Sa druge strane, dobro obavješteni izvori u Opštinskoj izbornoj komisiji i Upravi grada tvrde da su ovakve greške bile prisutne i na lokalnim izborima u oktobru 2024. godine, te da su čekanja dnevnica potpuna normalnost. Banjaluka je tako pretvorena u grad slučaj, barem kada se radi o prevelikom broju članova biračkih odbora i čudnim evidencijama. Ovakvo stanje ne iznenađuje, jer vladajući SNSD već nekoliko izbornih ciklusa u nizu gubi u Banjaluci, a njihova nastojanja da povrate glasove u ovom gradu često iziskuju malverzacije.
Centralna izborna komisija trenutno duguje stotine hiljada, ako ne i više od milion KM predsjednicima, njihovim zamjenicima i članovima biračkih odbora, što dovoljno govori o neozbiljnosti u radu i neodgovornom postupanju sa javnim sredstvima.
CIK - saučesnici u krađi:
Srpska demokratska stranka prije nekoliko dana uputila je zvaničan zahtjev CIK-u da predsjednik ovog tijela - Jovan Kalaba (blizak SNSD-u) bude izuzet iz bilo kakvih odluka u vezi prijevremenih izbora u RS.
Članovi CIK-a sablaznili su se nad zahtjevom, koji je na kraju odbijen. Čvrsto su stali jedni uz druge vješto se pozivajući na članove zakona i integritet institucije, kao i na pokušaje SDS-a da dezinformiše javnost.
Prem tom istom ustavu na koji su se pozvali članovi CIK-a ne smiju biti članovi političkih stranka, što ih naravno ne spriječava da gaje simpatije i razmjenjuju interese sa istima.
Članovi CIK-a, bez obzira o kojem sazivu istog se radi kroz godine su postali jedni od vodećih kočničara pozitivnog razvoja izbornih procesa. Iz kampanje u kampanju, iz ciklusa u ciklus, iz brojanja u brojanje nepravilnosti se nagomilavaju, dok reakcije istovremeno bivaju blage ili nikakve.
Saučesništvo ili neutralnost po pitanju izbora jedan su od razloga za uzastopne poraze demokratije, što za posljedicu ima stanje stalnog propadanja začinjenog neizvjesnošću u kojem živimo već 30 godina.
Članovi CIK-a ne razlikuju se mnogo od samih političara. I jednima i drugima plate su ogromne, kompetencije upitne, a korumpiranost neupitna, ali rijetko dokaziva.
Samo je pakovanje drugačije, sadržaj je isti.
